Alkalna dijeta: zdravlje nije na vagi kada je prehrana uravnotežena
Znate li koje namirnice treba jesti kako bi se neutralizirala „kiselost“ gotove hrane i zašto je to uopće važno?
Vrijednost pH govori nam koliko je nešto kiselo, odnosno lužnato. Tako je pH krvnog seruma lužnat (oko 7.4), pH kože je kiseo (između 4 i 6.5), a želuca izrazito kiseo (od 1.35 do 3.5). Neutralan pH je 7.0, takav je i pH vode – sve što je više od toga je lužnato, a niže od te vrijednosti je kiselo.
Različiti čimbenici negativno djeluju na kiselo-bazičnu ravnotežu eko sustava; biljaka, životinja, nas ljudi, pa čak i mora. Posljednjih se stotinjak godina zbog razvoja industrije, a time i povećanja sadržaja CO2 u atmosferi, snizila pH vrijednost oceana što se negativno odražava na život morskih organizama poput riba i koralja.
Neuravnotežena suvremena prehrana
Na putu od prapovijesti kada je bio sakupljač plodova do danas, čovjek je, povećavajući svoj životni standard, uvelike mijenjao prehranu. Sa sve većom zastupljenošću gotovih i polugotovih proizvoda smanjivala se prisutnost kalija, magnezija, bikarbonata i vlakana, a povećavala natrija, zasićenih masnih kiselina, dodanih šećera i soli.
Konzumiranjem namirnica bogatih bjelančevinama (npr. mesa i sira) ne dolazi do značajne promjene pH vrijednosti seruma, no mijenja se sastav urina. Smanjuje se tako koncentracija magnezija, a povećava kalcija što dovodi do povećanog rizika za pojavu bubrežnih kamenaca.
Uključite povrće u svoj ručak i večeru, a voće jedite kao jutarnju i popodnevnu užinu. Kvalitetna prehrana nedvojbeno doprinosi očuvanju kiselo-bazične ravnoteže organizma
Prehrana bogata namirnicama koje u organizmu daju kiselu reakciju stvara mogućnost za pojavu i drugih bolesti koje potencira kiselo-bazična neravnoteža. Uzrokuje i lošije djelovanje nekih lijekova.
Problem postaje to izraženiji kako čovjek stari jer s godinama slabi funkcija bubrega, pa dolazi do postupnog slabljenja održavanja kiselo-bazične ravnoteže.
Kosti – zalihe kalcija
Kosti su najveće skladište kalcija u organizmu. Kalcij je sam po sebi lužnat i „prva pomoć“ kad organizam zakiselimo, primjerice, s duplim hamburgerom. Izlučuje se iz kostiju kako bi neutralizirao kiselu reakciju koja nastaje tijekom probave mesa i bijelog peciva. Kako bi se nadoknadio izgubljeni kalcij iz kostiju, a s ciljem sprječavanja osteoporoze, organizam apsorbira više kalcija iz hrane. Međutim, ako se naša prehrana iz dana u dan temelji na namirnicama koje daju kiselu reakciju, a istodobno je siromašna mikronutrijentima poput vitamina D, kalcija i kalija, rizik za smanjenje gustoće kostiju je povećan.
„Kisele“ i „lužnate“ namirnice u ravnoteži
Namirnice koje u organizmu stvaraju lužnatu reakciju su voće i povrće, a kiselu reakciju daju meso, mlijeko i mliječni proizvodi, riba i drugo. Međutim, potonje namirnice su bogate bjelančevinama. Potrebne su organizmu jer njihovom probavom dobivamo aminokiseline, građevni materijal za nove bjelančevine koje izgrađuju sve naše stanice. One su sastavni dio kostiju i mišića koji nose kostur. Snažni mišići preduvjet su sprječavanja padova.
No „ne možemo živjeti samo od mesa“ pa tako ono treba biti ukomponirano u kvalitetan jelovnik. Treba ga kombinirati s voćem i povrćem koje svojom lužnatom reakcijom neutraliziraju onu kiselu.
Alkalizirajući pripravci
Studije pokazuju pozitivan učinak alkalizirajućih pripravaka u olakšavanju različitih zdravstvenih tegoba. Tako, na primjer, neutraliziraju kiselu reakciju, povećavaju koncentraciju magnezija u međustaničnoj tekućini, doprinose aktivnosti različitih enzimskih sustava i aktivaciji vitamina D što, u konačnici, smanjuje bol u donjem dijelu leđa. Međutim, iako alkalizirajući pripravci mogu biti od koristi, ne smijemo zanemariti dugoročnu važnost i snagu raznolike prehrane.
Zato uključite povrće u svoj ručak i večeru, a voće jedite kao jutarnju i popodnevnu užinu. Kvalitetna prehrana nedvojbeno doprinosi očuvanju kiselo-bazične ravnoteže organizma.