Od mladosti do zrele dobi: koliko koraka i slojeva treba imati beauty rutina?

Starenje kože je neizbježan proces koji započinje već u drugom desetljeću životu kada su promjene na koži gotovo neprimjetne, no već u trećem desetljeću života te promjene postaju izraženije i vidljivije.

Tragovi vremena i zdravlja na koži

Starenje kože se može podijeliti na ekstrinzično (vanjsko) i intrinzično (unutarnje). Kronološko, prirodno starenje obilježeno je stvaranjem plićih bora i stanjivanjem vanjskog sloja kože (epidermisa) kako osoba stari, dok je posljedica ekstrinzičnog starenja stvaranje dubljih bora, jača opuštenost kože i pojava hiperpigmentacija, uglavnom kao posljedica kronične izloženosti kože UV zračenju što se naziva i fotostarenjem.

Sam izgled kože, osobito kože lica, nam primarno ukazuje na starost osobe, ali nam može ukazivati i na opće zdravstveno stanje pojedinca te njegov životni stil s obzirom na ujednačenost, teksturu, boju i čvrstoću kože.

Neovisno o vrsti starenja, pojava bora, gubitak volumena i smanjena elastičnost kože, glavni su znakovi ostarjele kože. Genetski čimbenici, način života, konzumacija alkohola, pušenje, nezdrave prehrambene navike, utjecaji zagađenog okoliša te dugotrajna izloženost suncu bez adekvatne SPF zaštite, značajno utječu na preuranjeni razvoj bora.

Kozmetikom protiv starenja kože

Što dulje zadržavanje mladolikog izgleda kože i usporavanje znakova njezina starenja zbog dobi ili utjecaja okoliša na kožu, glavni su pokretači i motivatori korištenja kozmetike.

Upravo naglašen narativ i trend odolijevanja starenju, osobito u području lica i vrata jest jedan od rezultata koji želimo postići korištenjem kozmetike s različitim aktivnim sastojcima.

Upotrebom kozmetike ne možemo apsolutno ukloniti sve znakove starenja jer samom kozmetikom ne možemo djelovati na degenerativne promjene strukturnih proteina poput kolagena i elastina koji su smješteni u dermisu kože. Ali odgovarajuće njegovana koža vizualno postiže pomlađujući učinak u odnosu na stvarne godine.

Nema čvrstog pravila za anti-aging rutinu

Postizanje anti-aging učinka je krilatica komunikacije kozmetike prema korisnicima, no u iznimno velikoj ponudi takvih proizvoda često se pitamo koje aktivne sastojke i koliki broj proizvoda je potrebno koristiti.

Azijska kozmetika, osobito korejska, ima čak više od 10 koraka, točno određenog rasporeda nanošenja proizvoda. No je li nam zaista potreban jako velik broj proizvoda da bi koža bila prikladno njegovana, zdrava te odolijevala ubrzanom starenju?

Ne postoji točan broj koraka, kao ni proizvoda koji se moraju nanositi u određenom desetljeću života. Ali s obzirom na način na koji pojedine aktivne sastavnice ostvaruju učinak na kožu, može se predložiti rutina korištenja aktivnih sastojaka prema desetljećima života.

Predložena rutina se ipak mora individualno prilagoditi s obzirom na stanje ili postojeće kožne dijagnoze koje zahtjeva prilagodbu kozmetike ovisno o različitim dermatološkim lijekovima koji se koriste.

Njega kože u dvadesetima

Za kožu dvadesetogodišnjaka, dnevna rutina uključuje:

• proizvode za čišćenje lica koji se odabiru ovisno o tipu kože,
• serum C vitamina te
• hidratantne proizvode sa SPF zaštitom od UV-zračenja.

Serumi C vitamina djeluju antioksidativno, smanjuju oštećenja kože uzrokovana slobodnim radikalima nastalim zbog UV zračenja ili onečišćenja iz okoliša. Vitamin C inhibira enzim tirozinazu, smanjujući time mogućnost nastanka hiperpigmentacija, a pomaže i u uklanjanju postojećih mrlja. Bitan je za sintezu kolagena, čini kožu svjetlijom, sjajnom i otpornom na zagađivače iz okoliša, poboljšava teksturu kože i osvježava ten.

U dobi od 20 do 30 godina

Večernja rutina u dobi od 20. do 30. godine života najprije zahtijeva odgovarajuće uklanjanje nečistoća i make-upa, a potom se na očišćeno lice može nanositi serum s niacinamidom ili hidratantna krema s niacinamidom.

Niacinamid je derivat vitamina B3 koji u koncentracijama od 1-2% djeluje izrazito hidratizirajuće, dok u višim koncentracijama reducira lučenje sebuma te smanjuje postupalne hiperpigmentacije.

Jednom tjedno se u večernjoj rutini mogu koristiti kozmetički proizvodi s AHA (voćnim kiselinama) ili BHA (salicilnom kiselinom).

U dobi od 30 do 40 godina

Između 30. i 40. godine života u jutarnju se rutinu može uvesti korištenje kozmetičkih proizvoda s peptidima, a u večernju rutinu proizvod s retinoidima.

Retinoidi (retinol, retinaldehid, esteri retinola) su derivati vitamina A i predstavljaju iznimno korisne anti-aging sastojke dermokozmetičkih proizvoda. Zbog prolaznog iritirajućeg učinka koji retinoidi mogu imati, preporuka ih je postepeno uvoditi u večernju rutinu njege kože, najprije jednom tjedno, pa postupno povećavati broj primjena do tri puta tjedno.

Tako ova dobna skupina ujutro nakon čišćenja lica može nanositi proizvod s peptidima, vitaminom C ili koenzimom Q, pa nakon toga obavezno korištenje proizvoda sa SPF.

Preporuka večernje rutine nakon čišćenja kože jest proizvod s retinolom u obliku seruma ili kreme, tri puta tjedno. U večernjoj rutini, u danima kada se ne koriste retinoidi, dva puta tjedno se mogu koristiti proizvodi s AHA ili BHA kiselinama, poput glikolne, mandelične, laktatne ili salicilne kiseline.

Nakon 40. godine života

U rutini njege kože nakon 40. godine života se, osim korištenja dovoljne količine hidratacijskih proizvoda, antioksidativnih proizvoda s vitaminom C, koenzimom 10, peptidima i niacinamidom u jutarnjoj njezi rutine, navečer može povećati korištenje retinoida i to svaku ili svaku drugu večer.

Ako koža unatoč postupnom uvođenju retinoida zbog iritacije, crvenila i žarenja ipak ne tolerira takve kozmetičke proizvode, bakuchiol predstavlja biljnu alternativu retinolu. Pronađen je u sjemenkama i listovima biljke Psoralea corylifoliad, ima antioksidativni učinak, smanjuje hiperpigmentacije i ublažava bore. Za razliku od retinoida, siguran je za primjenu u trudnoći i tijekom dojenja.

Nakon 50. godine života

Nakon 50. godine života je poželjno, pored dosad uvedenih aktivnih sastavnica, u večernju rutinu uvesti proizvode s ceramidima ili uljnim komponentama.

Serumi za zrelu kožu često sadrže ulje ploda divlje ruže, arganovo ulje, ulje sjemenki marelice ili pšeničnih klica. Ova hladno prešana biljna ulja su bogata esencijalnim masnim kiselinama, vitaminima i mineralima, zadržavaju se na površini kože, hidratiziraju je i hrane te poboljšavaju elastičnost kože.

Što učiniti s hiperpigmentacijama?

Zbog pretjeranog izlaganja suncu bez SPF zaštite, hormonalnog disbalansa, trudnoće ili pak upotrebe lijekova poput oralne hormonalne kontracepcije, na koži se mogu pojaviti hiperpigmentacije.

Za uklanjanje hiperpigmentacija u dnevnoj rutini je potrebno koristiti proizvode koji sadrže vitamin C, azelaičnu kiselinu i niacinamid, a u noćnoj njezi proizvode s glikolnom, kojičnom i azelaičnom kiselinom, hidrokinonom, arbutinom te niacinamidom.

Čišćenje i hidratacija kože

Pored aktivnih sastojaka koji imaju anti-aging i korektivno djelovanje, temelj svake rutine su čišćenje i odgovarajuća hidratacija kože.

Hidrataciju osiguravaju različiti serumi, boosteri koji su obično obogaćeni prirodnim faktorima ovlaživanja (poput hijaluronske kiseline, aminokiselina ili uree), glicerolom i pantenolom. Iznimno su lagani, brzo se upijaju te nadoknađuju izgubljenu površinsku vlagu. Njihovom primjenom umanjuju se dehidracijske linije i bore te se uravnotežuje hidrolipidna barijera kože.

Zaključno

Bez obzira na to želimo li korištenjem kozmetike s aktivnim sastojcima postići uklanjanje nepravilnosti, hiperpigmentacija ili postići anti-aging učinak, treba imati na umu da je rutinu koju nam predloži dermatolog ili farmaceut potrebno koristiti određeno vrijeme da bi se pojavili učinci na koži.

Manji broj koraka beauty rutine s aktivnim sastojcima odgovarajuće koncentracije je svakako bolje, nego velik broj aktivnih sastavnica čija istovremena primjena može djelovati nadražujuće što svakako želimo izbjeći u primjeni kozmetike.

Određene aktivne sastavnice se nikako i ne smiju koristiti istovremeno u istoj rutini, na što će vas upozoriti dermatolog ili farmaceut.