Nije baš tako bezazleno: 5 stvari koje biste trebali znati prije bojenja kose
Gotovo da nema žene koja ne boja kosu i možda znate u jednom dahu izrecitirati nazive omiljenih nijansi, no jeste li upoznate s potencijalnim zdravstvenim rizicima koje skrivaju boje za kosu, bilo da koristite one trajne ili polutrajne, kod kuće ili u frizerskom salonu?
Nakon uživanja u moru i suncu velika je vjerojatnost da ste se vratili kući izblijeđene boje kose. Ako vam se kao logično rješenje nameće odlazak u najbližu drogeriju po boju za kosu ili hitna rezervacija termina u frizerskom salonu, morali biste biti svjesni što se krije iza lokni predivne boje.
Bilo da koristite trajnu ili polutrajnu sintetičku boju, iza blistave vanjštine, leži poduži spisak štetnih nuspojava. Njihovo dugotrajno korištenje istraživanja povezuju s raznim vrstama raka (a pritom su brinete i crnke pod najvećim rizikom), kožnim alergijama i drugim zdravstvenim opasnostima.
Amonijak uništava zaštitni sloj kose, iritira kožu, oči i dišni sustav te može uzrokovati astmu i poteškoće s disanjem. Za hidrogen peroksid se sumnja da je čak i u manjoj dozi toksičan za probavni, živčani i dišni sustav, može oštetiti DNA i uzrokovati rak
1. Bojenje kose povećava rizik od raka
Boje za kosu su sastavljene od nekoliko stotina kemikalija. Sumnja se na njihov štetan utjecaj na zdravlje još od 80-ih godina prošlog stoljeća. Iako su od tada do dana eliminirane brojne štetne kemikalije, brojna istraživanja i danas potvrđuju njihove opasne utjecaje na zdravlje.
Boje za kosu mogu izazvati:
• Rak mjehura: Istraživanje provedeno na sveučilištu Southern California School utvrdilo je da žene koje su bojale kosu najmanje 15 godina imaju čak tri puta veći rizik za oboljenje od raka mjehura, za razliku od žena koje nisu koristile trajne boje za kosu. Oponenti navode da povećani rizik od raka mjehura imaju isključivo frizeri koji svakodnevno koriste boje za kosu 10 ili više godina i žene s određenim genetskim predispozicijama.
• Rak krvi: Neka su istraživanja pronašla poveznicu između Non-Hodgkinova limfoma i žena koje su koristile boju prije 1980. godine (jer su tek nakon toga neke supstance zabranjene) i onih koje su koristile tamnije boje. No, druga istraživanja tu vezu opovrgavaju. Proturječan rezultat utvrđen je i kod ispitivanja upotrebe trajnih boja na razvoj akutne leukemije kod odraslih.
• Rak dojke: Korelaciju između raka dojke i bojanja kose pronašli su znanstvenici iz Londonske bolnice Princess Grace Hospital koji navode da je stopa pojavljivanja raka dojke u žena koje boje kosu narasla na 14 posto.
2. PPD uzrokuje alergije
Alergijske reakcije su relativno česte (prema nekim izvorima utječu na 1,5 % populacije) a krivac za njih je najčešće para-phenylenediamine ili p-phenylenediamin (PPD) koji se nalazi u svim bojama za kosu, bilo trajnim ili polutrajnim. Ako ste skloni dermatitisu veća je šansa da ćete razviti alergijsku reakciju na PPD u obliku svrbeži ili nateknuća kapaka ili područja oko ušiju. Potražite boje bez ovog sastojka a kao mjeru predostrožnosti napravite test na boju 48 sati prije korištenja.
3. Tamne boje su opasnije za zdravlje
Iako sve nijanse boja za kosu sadržavaju gotovo iste kemikalije njih se mnogo više nalazi u smeđim i crnim nego u svjetlijim bojama. To je potvrdilo i Američko društvo za rak (American Cancer Society) koje na svojim stranicama upozorava da se povećani rizik za obolijevanje od raka ne odnosi samo na trajne i polutrajne boje, već da su tamnije nijanse riskantnije za zdravlje jer sadržavaju veću brojku ‘obojenih’ kemijskih aditiva.
4. Svijetle nijanse više oštećuje kosu
Brojni stručnjaci upozoravaju da posvjetljivanje kose više oštećuje i isušuju kosu nego potamnjivanje. Kada se kosa boji u tamniju nijansu, boja se deponira u vlas za razliku od posvjetljivanja koje ‘skida’ boju iz korteksa vlasi i izvlači vlagu. Uklanjanje prirodne boje je mnogo grublja procedura i zahtijeva korištenje težih kemikalija, poput hidrogena, odnosno vodikovog peroksida, ističu frizeri.
5. Izbjegavajte amonijak, hidrogen, olovo…
Amonijak uništava zaštitni sloj kose, iritira kožu, oči i dišni sustav te može uzrokovati astmu i poteškoće s disanjem. Za hidrogen peroksid se sumnja da je čak i u manjoj dozi toksičan za probavni, živčani i dišni sustav, može oštetiti DNA i uzrokovati rak. Olovo acetat je neurotoksin i sumnja se da smanjuje plodnost i da je kancerogen. Neki od negativnih učinaka toluena su problemi s disanjem i imunološkim sustavom, te mučnina i iritacija kože. Osobito ga trebaju izbjegavati trudnice jer može uzrokovati oštećenja u razvoju fetusa.