Mikrobiom kože: što sve utječe na njegov sastav i ravnotežu?

Ljudsko je tijelo obloženo iznutra i izvana trilijunima raznovrsnih mikroorganizama. Termin koji ih opisuje jest mikrobiota odnosno mikrobiom, a riječ je o mikroorganizmima, najčešće bakterijama, koje pozitivno utječu na zdravlje.

Najveći broj mikroorganizama nalazimo u crijevima, usnoj šupljini, rodnici i na koži, a populacija mikroorganizama za svakog je čovjeka jedinstvena poput otiska prsta. Uloga mikrobioma jest da potiče i modulira razvoj urođenog i stečenog imuniteta domaćina, sprječava razvoj debljine, autoimunih, alergijskih i upalnih bolesti, sprječava naseljavanje loših bakterija i potiče proces cijeljenja rana.

Stanovnici na koži

Mikroorganizmi koji obitavaju na koži su bakterije, gljive, paraziti i virusi. Osim na površini, mikroorganizmi se nalaze i u dubljim slojevima kože, a hrane se iz sastavnica loja, znoja i rožnatih stanica kože.

Površina kože je 2 m², a na 1 cm² nalazi se oko milijun bakterija. Ipak, treba naglasiti da je koža relativno nepovoljna sredina za rast bakterija. Čimbenici koji tome doprinose su: promjenjiva temperatura površine kože, kiseli pH kože, manjak hranjivih elemenata za mikroorganizme, prisutnost soli i antimikrobnih molekula na koži te utjecaj UV zračenja.

Na koži postoje mikroorganizmi koji na njoj stalno ili povremeno obitavaju (rezidentni i tranzitorni mikroorganizmi), a ovisno o odnosu s domaćinom razlikujemo komenzale, simbionte, uvjetno patogene i patogene bakterije.

Što sve utječe na sastav mikrobioma kože?

• pH kože (4,8 na licu; 7 u pazušnim jamama)
• vlažnost i temperatura kože (36,6°C u pazušnoj jami do 29,5°C na vršcima prstiju šaka)
• genetski uvjetovane strukturne promjene površine kože
• stanje imuniteta
• dob, spol, higijena
• prehrana, stres i klimatski uvjeti

„Klimatski uvjeti“ na koži određuju stanovništvo

Topografski gledano, koža ima masna/sebacealna područja, vlažna i suha područja. Različitosti u „klimatskim uvjetima“ na površini kože utječu na sastav mikrobioma. 

Masna područja su, primjerice, čelo, nosna krila, iza uha, leđa. Tu obitavaju najčešće Cutibacterium spp., Malassezia spp. i Corynebacterium spp. Na spomenutim područjima mikrobiom je najstabilniji zbog specifičnih uvjeta života koji odgovaraju samo određenim mikroorganizmima.

Vlažna područja su, na primjer, pazušne jame, prepone i pupak. Tu obitavaju najčešće Corynebacterium spp., Staphylococcus spp., Streptococcus spp., Pseudomonas.

Od suhih područja spomenimo potkoljenice, stražnjicu, donji dio leđa i vrške prstiju šaka. Tu obitavaju svi najčešći filotipovi na koži (Actinobacteria, Firmicutes, Proteobacteria i Bacteroidetes) uz Cyanobacterie i velik broj G-bakterija. Na suhim područjima nalazi se najraznovrsniji i najnestabilniji mikrobiom.

Razvoj našeg svijeta

Fetalna koža je sterilna, a razvoj mikrobioma započinje u tijeku poroda. Za razvoj kvalitetnijeg i raznovrsnijeg mikrobioma preporuka je porođaj vaginalnim putem i dojenje novorođenčeta do prve godine života, uz isključivo dojenje prvih šest mjeseci života.

Uravnotežen mikrobiom probavnog sustava pozitivno utječe na zdravlje kože i mozga. Primjerice, pojačana propusnost crijevne sluznice ili porast broja bakterija u tankom crijevu potiče upalne procese u organizmu.

Što sve dovodi do poremećaja mikrobioma?

Poremećaj mikrobioma naziva se disbioza i to je stanje slabe raznolikosti mikrobioma.

Vanjski faktori poput vode, lužnatih i antimikrobnih sapuna negativno utječu na mikrobiom kože.
Raste pH kože, ona gubi lipidni sloj i postaje suha što doprinosi porastu broja loših bakterija i upali na koži.

Za pranje kože preporučuje se primjena preparata koji imaju pH 4.5 – 5.5 i koji čuvaju kiseli pH, vlažnost i masnoću kože.

Disbioza je povezana s različitim patološkim stanjima na koži poput akni, rozaceje, atopijskog dermatitisa, psorijaze i seboreičnog dermatitisa.

Značaj mikroorganizama za naše zdravlje je ogroman. Ravnoteža mikrobioma doprinosi zdravlju, a neravnoteža može dovesti čak i do po život opasna stanja, kao npr. Staphylococcus epidermidis sepsa.
Život u prirodnom okruženju održava kožni mikrobiom stabilnim, a, primjerice, zagađen zrak, topička i sustavna primjena antibiotika, radioterapija i kemoterapija, konzumacija industrijske i pesticidima tretirane hrane te primjena agresivnih sredstava za čišćenje, negativno utječu na stabilnost mikrobioma kože.

Kako se možete pobrinuti za svoje „stanovništvo“

Za očuvanje mikrobioma savjetuje se što više u svoju prehranu uvrstiti hranu ili dodatke prehrani na bazi prebiotika (neprobavljivi ugljikohidrati iz npr. voća i povrća koji su hrana za bakterije) i probiotika (zdrave bakterije koje, primjerice, nalazimo u fermentiranoj hrani). Za njegu kože mogu se koristiti topički preparati na bazi probiotika.

Stoga, ne zaboravite na svoje mikroorganizme jer oni su nevidljivi čuvari cjelokupnog zdravlja i ljepote vaše kože.

Pročitajte članak u cijelosti i doznajte više o stanovnicima vašeg planeta na stranicama Poliklinike Medikol.