Zašto nastaju madeži na koži i koje su njihove najčešće vrste

Madeži su pigmentne, dobroćudne i vrlo česte promjene na koži koje nastaju zbog nakupljanja melanocita, odnosno stanica koje stvaraju pigment.

Gotovo svaki čovjek ima jedan ili više madeža. Osobe svijetle puti obično imaju više madeža. Prosječna odrasla osoba ima oko dvadeset madeža, lokaliziranih uglavnom na trupu, ali također na licu i udovima.

Madeži mogu postojati već pri rođenju ili se pojaviti tijekom djetinjstva i adolescencije ali se novi madeži mogu pojaviti i u odrasloj dobi. Većinom su prisutni od djetinjstva, neki ostaju isti, neki mijenjaju veličinu, oblik i boju, a neki čak nestaju.

Uzroci nastanka novog madeža su izloženost UV zrakama, svijetla put, genetika te oslabljen imunitet.

Madeži po vrstama

Obični madeži

Javljaju se u djetinjstvu, na dijelovima tijela izloženim suncu. Jednoliko su pigmentirani, žućkasti, smećkasti ili crno smećkasti madeži u razini kože ili lagano uzdignuti, okruglasta ili ovalna oblika, oštro ograničeni od okolne kože, promjera do 5 mm.

Običan se madež rijetko razvija u zloćudni oblik. Međutim, osobe koje imaju 50 i više madeža, spadaju u rizičnu skupinu za razvoj melanoma.

Kongenitalni madeži

Prisutni su od rođenja i različite su veličine. Od 0,2 do 2,1 % novorođenčadi rođeno je s urođenim madežom. Obično su dobroćudni, ali imaju predispoziciju razvoja u maligni melanom, osobito veliki kongenitalni madeži. Prema nekim istraživanjima, rizik za razvoj malignog melanoma kreće se u rasponu od 4 – 15%.

Atipični ili displastični madeži

Obično su veći od 6 mm u promjeru, asimetrični su, neujednačene boje, nepravilnih rubova. Pojavljuju se nakon puberteta ili u zreloj dobi. Postoje dva oblika displastičnih nevusa.

Nenasljedni displastični madeži mogu biti pojedinačni ili multipli. Kod nasljednog oblika nalaze se brojni madeži i velik je rizik da se ti madeži razviju u maligni melanom te se moraju redovito kontrolirati kod dermatologa te samopregledom.

Spitz madež

Izgledom podsjeća na maligni melanom, polukuglast je čvor veličine lješnjaka, tvrde i elastične konzistencije, ružičasto crvenkaste boje, glatke površine, koji iznimno rijetko maligno alterira. Obično se pojavljuje u dječjoj dobi, najčešće na licu, ali također na udovima i trupu. Brzo raste i promjera je od nekoliko milimetara do 1 cm.

Iako je većina madeža dobroćudna, pojava novog madeža ili nagla promjena postojećeg madeža kod odrasle osobe mogu biti znaci melanoma. Melanom je najrjeđi ali i najopasniji zloćudni tumor kože.

Može se pojaviti iz madeža ili na koži na kojoj prethodno nije bilo nikakvih promjena. Oko 30% malignih melanoma nastaje iz madeža. Izlaganje suncu i umjetnim izvorima zračenja povećava rizik nastanka malignog melanoma. Oni čine samo 1% svih malignih oboljenja kože, ali uzrokuju većinu smrtnih slučajeva od raka kože. Osobe s velikim brojem madeža, 50 i više, imaju također veći rizik od nastanka melanoma.

Broj oboljelih od malignog melanoma u porastu

Broj oboljelih od malignog melanoma u Hrvatskoj raste. Godine 2015. bilo je 649 novooboljelih što je u usporedbi s godinom ranije porast veći od 10%. Maligni melanom kod žena se najčešće javlja na rukama i nogama, a kod muškarca na leđima, glavi i vratu.

Opekline od sunca povećavaju opasnost od pojave melanoma. Prema nekim istraživanjima, vjerojatnost pojave melanoma na koži leđa je dvostruko veća ako smo samo jednom izgorjeli na suncu. Razlog tome je vjerojatno taj što je koža leđa prekrivena odjećom, te se postepenim izlaganjem suncu nije pripremila za zaštitu od štetnog djelovanja UV zraka (stvaranjem pigmenta i zadebljanog rožnatog sloja).

Drugi razlog zašto je kod muškaraca melanom češći na leđima vjerojatno je i taj što koža leđa nije dostupna našem pogledu te ne možemo pravovremeno primijetiti promjene na postojećim ili novonastalim madežima.

Iako je melanom najsmrtonosnije maligno oboljenje kože, rano otkrivanje i liječenje mogu značajno poboljšati rezultat. Stoga je vrlo važno redovito kontrolirati madeže 1x godišnje

kod dermatologa, a samopregled kože treba provoditi jednom mjesečno.

ABCDEF pravilo za samopregled kože

ABCDEF pravilo nam pomaže pri proučavanju madeža i upozorava nas na mogući prijelaz madeža u melanom. Velika slova ABCDEF prva su slova engleskih riječi koje označuju promjenu na koji treba obratiti pozornost

• Asymmetry – sumnjivim se smatra madež nepravilnog, asimetričnog oblika
• Border – rubovi su nepravilni i nazubljeni
• Color – višebojnost madeža, od svijetlo smeđe do crne
• Diameter – da je madež veći od 6mm
• Elevation, Evolution – uzdignuće, madež je promijenio oblik, vertikalno je narastao
• Feeling – svrbež, peckanje i bol

Na malignu alteraciju mogu upućivati i krvarenje, ulceracija, krasta i crvenilo. Pigmentne promjene pregledavaju se dermatoskopijom. Dermatoskopija je neinvazivna dijagnostička metoda koja koristi optičko povećanje za promatranje detalja koji nisu vidljivi golim okom, što nam pomaže u ranom otkrivanju melanoma. Sve sumnjive madeže treba ukloniti kirurški i poslati na patohistološku analizu.

Laserom se mogu ukloniti samo madeži koji nisu rizični i koji se uklanjaju iz estetskih razloga. Radi se o poštednoj metodi bez rezova i ožiljaka.

Kako se pravilno pregledati

Samopregled kože provodite jednom mjesečno uz pomoć velikoga i jednog ručnog ogledala. Dobro je fotografirati madeže kako bi se uočila promjena na novim fotografijama i starijim snimkama.

• Pregledajte lice, uključujući nos, usne, uši i područje iza ušiju.
• Koristite sušilo za kosu ili češalj za pregled vlasišta. Muškarci koji nemaju kosu moraju temeljito prekontrolirati kompletno područje glave.
• Pregledajte dlanove, ruke i nokte.
• Pregledajte vrat, trbuh i prsa. Žene detaljno moraju pregledati područje ispod i između dojki
• Presavijte ruke i podignite ih kako bi pregledali laktove, pazuhe i nadlaktice.
• Uz pomoć malog ogledala u velikom ogledalu pogledajte potiljak, ramena, leđa i stražnji dio ruku.
• Pregledajte unutrašnju stranu bedara, noge, tabane, gornji dio stopala, nokte i genitalno područje pomoću ogledala.

Tko su osobe s povećanim rizikom za nastanak melanoma?

• osobe svijetle puti, svijetlih očiju i kose
• osobe s mnogobrojnim madežima na tijelu (više od 50 madeža)
• osobe koje imaju “sumnjive” tj. displastične madeže (nepravilnog oblika, raznoliko obojene, veće od 6mm)
• osobe koje su više puta u djetinjstvu ili mladosti zadobile sunčane opekline
• osobe koje se pretjerano i nezaštićeno izlažu suncu
• osobe u čijoj je obitelji bilo oboljelih od melanoma i osobe koje su prethodno već liječene od melanoma ili drugih kožnih karcinoma

Zlatna pravila prevencije

Treba izbjegavati boravak na suncu kada je intenzitet UV zraka najjači od 10-16h. Za vrijeme boravka na suncu nosite zaštitnu odjeću kao što su kape, košulje dugih rukava, duge suknje i hlače te sunčane naočale. Koristite sredstva za zaštitu od sunca koja štite od UVA i UVB zraka.

Zaštitno sredstvo se mora nanijeti barem pola sata prije izlaganja i ponovno nanijeti svaka dva sata te nakon plivanja i znojenja.

Zaštitni faktor se određuje prema fototipu kože. Fototipu I pripadaju osobe vrlo svijetle kože, plavih očiju, crvenkaste kose. Oni na suncu bez zaštite mogu ostati svega 5 do 10 minuta te moraju koristiti vrlo visoki zaštitni faktor 50+.

Fototip II – svijetla koža, plave, sive ili zelene oči, plava kosa. Na suncu bez zaštite mogu ostati 10 do 20 minuta te im se preporučuje zaštitni faktor barem 30 do 50.

Fototip III – svijetlo smeđa koža, tamno sive i smeđe oči, smeđa kosa. Na suncu bez zaštite mogu ostati 20 do 30 minuta. I njima se preporuča zaštitni faktor 20 do 30.

Fototip IV – smeđa koža, smeđe oči, tamna kosa. Na suncu bez zaštite mogu ostati 30 do 40 minuta. Oni trebaju koristiti zaštitni faktor 20.

Fototip kože i vrijeme izlaganja suncu

Kada se odredi fototip kože i odgovarajući zaštitni faktor, vrlo jednostavno se može odrediti maksimalno trajanje sunčanja. Ako, primjerice, fototip II na suncu bez zaštite može ostati svega 10 minuta, sa zaštitnim faktorom 20 zaštita od opeklina traje 200 minuta. Da bi se zaštitili od kroničnih oštećenja kože, preporuča se da se ne iskoristi više od 60% izračunatog vremena, što znači samo 120 minuta.

Redovito treba provoditi samopregled kože kako bi se pravovremeno otkrile promjene na madežu te u slučaju bilo koje promjene odmah se javiti na pregled dermatologu.

Djecu posebice treba čuvati od sunca, često nanositi zaštitno sredstvo na bazi minerala (cink oksid i titan dioksid). Nemojte koristiti zaštitne kreme za sunce kod djece mlađe od 6 mjeseci.