Trebamo li, kada i kako ukloniti madeže?

Odnos ljudi prema madežima mijenjao se tijekom povijesti. Tako su bili i obilježje zla i ružni, ali i privlačni i poželjni do te mjere da su ih ljepotice crtale po licu. No s medicinske strane je jasno što su madeži. Riječ je o izraslinama na koži, uobičajeno smeđe ili crne boje, koje mogu biti bilo gdje na tijelu, pojedinačno ili u skupinama. Madeže imaju i žene i muškarci, većinom od djetinjstva. Dio njih ostaje isti, a mnogi se mijenjaju, bilo veličinom ili bojom, dok neki čak i nestaju.

Madeži nastaju kad se na jednome mjestu formira skupina melanocita, odnosno stanica koje stvaraju pigment zaslužan za našu prirodnu boju. Madeži mogu i potamnjeti nakon izlaganja suncu, tijekom puberteta, a često tamne i u trudnoći. Spomenimo i to da postoje razne vrste madeža, od onih s kojima se rađamo (urođeni, odnosno kongenitalni madeži) do takozvanih rodinih ugriza (nevus flammeus) koji su priča za sebe.

Displastični madeži zahtjevaju oprez

Najviše pozornosti treba posvetiti displastičnim madežima koji su najčešće veći od uobičajenih i nepravilnog su oblika. Ni bojom nisu ujednačeni. U sredini su često tamniji, dok su prema rubovima svjetliji. Iako većina madeža nije opasna, ljudi koji imaju deset ili više displastičnih madeža imaju 12 puta veći rizik od razvoja melanoma.

S vremena na vrijeme, najbolje svaka tri mjeseca, trebalo bi pregledati kožu. To možete učiniti pomoću ogledala ili zamolite nekog da vam pomogne radi prevencije te zloćudne bolesti. Primijetite li da se neki madež promijenio, da se formirao novi ili želite li neki postojeći ukloniti, razgovarajte sa svojim dermatologom. Svi bismo s vremena na vrijeme trebali provjeriti madeže. Osobe s povećanim rizikom trebale bi ići redovito na kontrole, prema dogovoru s dermatologom.

Iskusan će dermatolog već i kod manjih madeža pomoću dermatoskopa uočiti najsitnije promjene u strukturi. Zatim će preporučiti njegovo odstranjenje kako bi se izbjegle za život opasne situacije. Bez odgađanja se javite liječniku ako madež počne krvariti ili se zagnoji, ako vas svrbi, iritira ili je bolan. Dobra je vijest da je većina madeža bezopasna te ne zahtijeva uklanjanje. Neke ćemo pak ukloniti zbog estetskih razloga ako nam se ne sviđaju. Prije svakog zahvata obavlja se detaljan pregled madeža nakon čega će vas liječnik savjetovati o odgovarajućem tretmanu.

Neka madeži postanu prošlost: izbor tehnike za uklanjanje madeža

Ugrubo, tehnike uklanjanja madeža, barem ako je riječ o onima crnim i smeđim, možemo podijeliti na lasersku terapiju, radiofrekvencijsko i kirurško uklanjanje madeža. Kod hemangioma (kožne promjene u obliku crvenih mrlji ili izraslina) mogu se koristiti lijekovi, odnosno beta-blokatori i kortikosteroidi.

Danas se laseri koriste za uklanjanje raznih kožnih promjena, od benignih tumora, sunčanih mrlja do bradavica i madeža. Njihovo lasersko uklanjanje izvode dermatolozi ili kirurzi. Nerijetko je potrebno nekoliko tretmana, a rezultati su najčešće trajni. S obzirom na to da mogu biti neugodni, potrebna je primjena lokalnog anestetika.

Ako madež nije rizičan, odnosno ako se uklanja samo zbog estetskih razloga, čest je izbor radiofrekvencijsko uklanjanje madeža. Riječ je o vrlo poštednoj metodi kod koje nema rezova. Rizik od ožiljka je minimalan te najčešće ne ostaju trajni tragovi, a zahvat se provodi pod lokalnom anestezijom. S druge strane, madež se može ukloniti i kirurški, no također uz primjenu lokalne anestezije. Za tu se opciju najčešće odlučujemo kod onih madeža koje nakon uklanjanja treba poslati na patohistološku analizu kako bi se utvrdilo je li promjena benigna ili maligna.  Nakon zahvata pacijent dobiva upute kako tretirati kožu radi prevencije ožiljka.