Zaboravite broj kalorija: tajna mršavljenja je u kvaliteti, ne u kvantiteti
Ako ste ikada bili na dijeti onda znate da je uobičajeni recept za skidanje kilograma smanjenje kalorijskog unosa, ali najnovije istraživanje preokreće ovaj savjet naglavačke
Kada se iz prehrane eliminiraju šećeri, rafinirane žitarice i procesuirana hrana a jelovnik obogati obiljem povrća i cjelovite hrane, bez limitiranja kalorija ili veličine porcija, moguće je ostvariti značajan gubitak kilograma u periodu od godine dana. I to bez vježbanja!
Ovakva metoda skidanja kilograma djeluje bez obzira pridržavate li se dijete koja limitira unos masti ili one koja predlaže smanjeni unos ugljikohidrata, pokazalo je ovogodišnje američko istraživanje, objavljeno u stručnom magazinu JAMA, a koje prenosi New York Times.
Na uspješnost skidanja kilograma, pokazalo se, nisu utjecale ni genetske predispozicije ispitanika, niti njihov inzulinski odgovor na unos ugljikohidrata. Ovo otkriće američkih znanstvenika baca sumnju i na sve popularniji trend personaliziranih dijeta koje se preporučuju ovisno o DNK-u osobe ili njezinoj toleranciji na ugljikohidrate ili masti.
Kvaliteta vs kvantiteta
Istraživanje nosi snažnu poruku da je daleko važnija kvaliteta prehrane naspram kvantitete – količine hrane koju pojedemo. Brinući o hrani koju jedemo, a ne o njezinoj količini ili broju kalorija, moguće je izgubiti kilograme te održavati željenu težinu na duge staze. Drugim riječima, umjesto da se trudite zapamtiti kalorijske iznose svih namirnica i opsesivno zbrajati koliko ste kalorija po obroku pojeli, radije se fokusirajte na to što pripremate za jelo i što nesvjesno grickate.
Studija koja je iznjedrila ovakav zaključak provedena je na više od 600 ispitanika koji su praćeni tijekom godine dana. Voditelj istraživanja, Christopher D. Gardner, direktor istraživačkog centra i profesor medicine na Sveučilištu Stanford je osmislio istraživanje kako bi usporedio kako pretili i gojazni ljudi reagiraju na prehranu siromašnu ugljikohidratima i onu siromašnu mastima. Ali je isto tako htio testirati hipotezu, koju su sugerirala neka prethodna istraživanja, da nekim ljudima bolje odgovaraju određene dijete, ovisno o njihovim genima i njihovoj mogućnosti metaboliziranja ugljikohidrata i masti.
Brinući o hrani koju jedemo, a ne o njezinoj količini ili broju kalorija, moguće je izgubiti kilograme te održavati željenu težinu na duge staze
Istraživački jelovnik
Jedna je grupa ispitanika jela zdravu prehranu siromašnu ugljikohidratima, a druga zdravu prehranu siromašnu masnoćama. Svim su ispitanicima dijetetičari savjetovali da jedu nutritivno bogatu hranu, obilje povrća i voća, što više kuhanih jela, a što manje šećera, rafiniranih žitarica i procesuirane hrane. Ukratko, fokus je bio na konzumaciji cjelovite hrane, i to u onoj količini koja je potrebna da osoba utaži glad – bez brojenja kalorija.
Prema tome, iako su gazirana pića, sokovi, kolači, bijela riža i bijeli kruh, tehnički bez masnoća, grupi koja je jela hranu smanjene masnoće savjetovano je da izbjegavaju ove namirnice, te da ih zamjene zdravijima (npr. smeđa riža, ječam, grahorice, krto meso, mliječni proizvodi smanjene masnoće, svježe voće i povrće) , ali i ‘dobrim’ masnoćama (maslinovo ulje, losos, avokado, orašidi i sjemenke).
Značajan rezultat
Prateći ovakve prehrambene smjernice, ispitanici su, u prosjeku izgubili značajan broj kilograma, navodi dr. Gardner, ali bilo je i različitih odstupanja, u obje grupe. Dok su neki ljudi dobili na težini , drugi su izgubili i do 20-27 kilograma. Osobe koje su se uspješno oslobodile viška kilograma izjavile su da im je istraživanje promijenilo odnos s hranom. Primjerice, više nisu jele u automobilima, ili ispred TV-a, te su puno više kuhale i jele za stolom u društvu obitelji.