Pravilno i zdravo mršavljenje

Pretilost je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva u organizmu. Za mršavljenje s dugoročnim uspjehom pretile osobe moraju imati dobru edukaciju i motivaciju te usvojiti zdrave životne navike.

To se najbolje definira pomoću indeksa tjelesne mase (ITM) ili engl.: Body Mass Index (BMI). Debljina nije samo estetski, nego je prvenstveno zdravstveni problem.

Svrha i cilj mršavljenja

Za mršavljenje s dugoročnim uspjehom pretile osobe moraju imati dobru edukaciju i motivaciju te usvojiti zdrave životne navike. Mršavljenje zahtijeva veliku upornost i odricanja.

Potrebno je promijeniti životne navike i zdravu ishranu pretvoriti u stil života

Svrha je smanjiti unos kalorija hranom, a povećanom fizičkom aktivnošću povećati potrošnju. Cilj je smanjiti tjelesnu masu za 10 % tijekom šest mjeseci i održati je. Ako je bolesnik u tome uspješan, ciklusi se ponavljaju.

Preporučuje se mršavjeti 2 – 4 kg mjesečno. U očekivanjima treba biti realan, ako već nije moguće postići idealnu tjelesnu masu, važno ju je smanjiti do nivoa koji ne ugrožava zdravlje. Potrebno je promijeniti životne navike, tako mršavljenje neće biti kampanja (koja uvijek završava neuspjehom), nego stil življenja. 

Dijeta za djecu

Pretiloj djeci treba smanjiti kalorijski unos (izbjegavati konzumiranje slatkiša i grickalica, a žeđ gasiti vodom). Treba im osigurati redovite obroke s dovoljno voća i povrća, kako im rast i razvoj ne bi bili ugroženi. Mediteranska prehrana je sigurno dobar izbor. Djecu svakako treba uključiti u neku svakodnevnu fizičku aktivnost. Isti princip vrijedi i za odrasle: smanjiti kalorijski unos i povećati potrošnju.

Svaki dječji obrok treba sadržati dovoljno voća i povrća kako bi se pravilno razvijali

Uravnotežena niskoenergetska dijeta

Različite namirnice po gramu imaju različitu kalorijsku vrijednost.  Okvirno, masti imaju 9 kcal (kilokalorija), alkohol 7 kcal, ugljikohidrati 4 kcal, bjelančevine 4 kCal, a prehrambena vlakna imaju 2 kcal po gramu.

Danas se „uravnotežena niskoenergetska dijeta“ smatra najpogodnijom za mršavljenje. Energetska vrijednost takve dijete treba biti za 600 kcal manja od dnevne energetske potrebe organizma. Ona treba dati 15 % energije iz bjelančevina, 30 % iz masti i 55 % iz ugljikohidrata.

Najbolje rezultate daje uravnotežena dijeta koja je za 600 kcal manja od dnevne potrebe organizma

Svakako treba ograničiti unos kruha na male količine integralnog, krumpir jesti sa zeljem kako bi mu apsorpcija u crijevu bila nepotpuna i spora, a izbaciti koncentrirane šećere, med, kolače i alkohol.

Tjelesna aktivnost i lijekovi

Kombinacija fizičke aktivnosti i redukcijske dijete čuva mišićnu masu, smanjuje inzulinsku rezistenciju i trigliceride u serumu i povećava „dobru“ HDL (engl.: High Density Lipoproteins) frakciju kolesterola. Liječenje je pokušavano s više lijekova, od kojih neki djeluju na smanjenje apetita preko mozga (zbog nuspojava neki preparati su zabranjeni), drugi u probavnom traktu smanjuju razgradnju i resorpciju masti koja se onda izlučuje stolicom (mekane, masne stolice) te preparati morskih algi koji konzumirani bubre u želucu i stvaraju osjećaj sitosti. 

Kirurški zahvat

Učinci na trajno značajnije smanjenje tjelesne težine su skromni. Indikacija za kirurški zahvat na probavnom sustavu je ITM veći od 35 (uz dodatne bolesti) ili ITM veći od 40 i bez dodatnih bolesti, uz jak motiv i psihičku stabilnost. Osobe podvrgnute kirurškim zahvatima (ugradnja balona u želudac, smanjenje želuca, intervencije na tankom crijevu) za deset godina imaju u prosjeku za 16 % manju tjelesnu težinu nego prije operacije.

Rezultati kiruških zahvata su skromni i uočavaju se nakon duljeg vremena

Ipak, za najveći broj pretilih osoba izbor treba biti uravnotežena niskoenergetska dijeta potpomognuta svakodnevnom fizičkom aktivnošću i čvrstom voljom da ustraju na tom trnovitom putu.