Zašto rekreativci trebaju pratiti srčani puls?

Srce se mora kontrahirati konstantno, tijekom dana i noći, neprestano, cijeli život. To uspijeva neprestanom (isprekidanom, ali konstantnom) električnom aktivnošću, sličnom svjetioniku na moru.

Elektronika srca

Električna iskra nastala u centru vodiču u desnoj pretklijetki, širi se provodnim sistemom najprije po pretklijetkama, a zatim provodnim sistemom i po klijetkama, do najsitnijih ogranaka. Kada električna iskra dotakne srčani mišić, on se kontrahira i izbaci krv, najprije iz pretklijetki u klijetke, a zatim iz desne klijetke u pluća, a iz lijeve u arterijski sistem cijelog tijela.

Stanice centra vodiča (zapravo stanične membrane) imaju sposobnost aktivnog transporta pozitivnih iona (natrija, kalija, kalcija) u stanice centra vodiča – kada se stanice „prepune“ tim ionima, one ih naglo iz sebe izbacuju, što daje električnu iskru. Znamo da se srce kontrahira sinkrono, najprije istovremeno obje pretklijetke, a zatim sinkrono obje klijetke. Nameće se pitanje: kako to da impuls u istom trenu dotakne srčani mišić koji je tik uz centar vodič i srčani mišić koji je udaljen od centra vodiča, a to se stvarno događa istovremeno? Već u do sada opisanom, vidimo savršenstvo funkcioniranja srca, a ovo posljednje se samo priključuje tom savršenstvu.

K tome, svaki dio provodnog sistema (koji poput kablova povezuju centar vodič i svaki dio srčanog mišića) ima sposobnost stvaranja električne iskre. Još jedno je pitanje kako se dijelovi provodnog sistema ne natječu u izbacivanju električne iskre? Istina, različiti dijelovi provodnog sistema to pokušavaju učiniti, no neuspješno. Centar vodič naprosto ima najbržu frekvenciju (što daje najveći broj otkucaja srca u minuti); i dok se svi dijelovi provodnog sistema pripremaju izbaciti električnu iskru, centar vodič to učini brže od svih ostalih dijelova provodnog sistema te njegov električni impuls proleti kroz provodni sustav i sve ostale pokušaje poništi. To je igra koja se ponavlja cijeli život.

Utjecaj porasta adrenalina na srčanu frekvenciju

Zašto centar vodič ima najbržu frekvenciju? Centar vodič je jedini pod utjecajem simpatičkog nervnog sustava (pod utjecajem adrenalina) te porast adrenalina u krvi diktira srčanu frekvenciju.

Tako u slučaju straha ili životne opasnosti koja bi nas mogla ugroziti, dolazi do porasta adrenalina u krvi, zatvaraju se arteriole (sitne arterije koje su ispred kapilara) u koži, krv se centralizira, raste krvni tlak, podiže se srčana frekvencija. I snaga srca se podiže, kontraktilnost postaje snažnija i u jedinici vremena se iz srca izbacuje više krvi.

Što se događa pri fizičkom naporu?

Isto se događa i pri fizičkom naporu. Zbog potrebe mišića za višim protokom krvi i obilnijim dotokom kisika i hranjivih tvari, srce mora u cirkulacijski sustav izbaciti više krvi. Iz mladih dana nam je pri dužem trčanju poznata bol pod lijevim rebrenim lukom. Pričalo se to među djecom da boli slezena. Doista se radi o kontrakciji slezene; ona u sebi ima dosta krvi koju, po potrebi, kontrakcijom izbaci iz svog „rezervoara“ u cirkulacijski sustav.

Pri mirovanju, srce odrasla čovjeka ima 60 do 100 otkucaja u minuti. Uz toliko otkucaja srce u cirkulacijski sustav izbaci oko pet litara krvi, a za vrijeme velikog fizičkog napora i 25 litara. Uz dovoljno dotoka krvi u srce, ono to postiže simpatičkom stimulacijom, što podiže frekvenciju srca i snagu srčanih kontrakcija. Mlade zdrave osobe obično ni ne gledaju koliki im je puls pri fizičkim opterećenjima, zaneseni su natjecanjima i idu do granica svoje mogućnosti.

Visoka opterećenja u vrhunskom sportu

Za napomenuti je da vrhunski sport nije zdrav i da mora biti rezerviran samo za zdrave osobe kod kojih nema nikakvih zdravstvenih dvojbi. Tako će skupi vrhunski sportaš pri prelasku iz jednog kluba u drugi, uz izdašan financijski dobitak, proći zahtjevne liječničke preglede.

Tu se, između ostalog, ergometrijom testira njegovo podnošenje fizičkog napora. Pri opterećenju na test traci se snima EKG (elektrokardiogram) koji pokazuje puls (broj otkucaja srca u minuti), a mjeri se i krvni tlak.  Pri fizičkom opterećenju moraju rasti i puls i krvni tlak. Kod vrhunskih se sportaša i puls i krvni tlak sporije podižu u odnosu na netrenirane, kao i starije osobe. Kod vrhunskih sportaša se s opterećenjem ide do granice izdržljivosti, jer će mu sutra na terenu biti nametnuto isto opterećenje.

Zašto rekreativci trebaju pratiti puls?

S druge strane, sredovječne i starije osobe koje se žele rekreirati, trebaju pratiti puls i ne prelaziti frekvenciju predviđenu za dob i spol.

I zdravim osobama te dobi se ne preporučuje intenzitet treninga u kojima puls prelazi 80% maksimuma predviđenog za dob i spol. Korisno je prije početka rekreacije napraviti test opterećenja.  Tu će se saznati do koje razine opterećenja, odnosno do kojeg porasta pulsa pri opterećenju mogu ići. Za one koji to ne naprave, potrebno je pratiti puls i opteretiti se do razine zadovoljstva, ne forsirajući nemoguće.

Treba slušati svoje tijelo jer je puls promjenjiva vrijednost koja ovisi o dobu dana, temperaturi i vlažnosti zraka, stresu i raznim drugim čimbenicima.

Osobe koje se do sada nisu fizički opterećivale imaju brži porast pulsa ili, kako kažu, „nemaju kondicije“. Pojava aritmije, preskakanja srca za vrijeme opterećenja, a koja prije opterećenja nije bila prisutna, nam je upozoravajući znak da smo prešli dozvoljenu granicu opterećenja i da treba smanjiti opterećenje ili s opterećenjem prestati.

Kažu da vraga nije dobro vući za rep jer se on može i okrenuti.