Zaplivajte u moru zdravlja
Osim što godi tijelu, uz more i sunce, plivanje pruža poseban osjećaj opuštenosti i slobode te tako blagotvorno djeluje na naše psihičko zdravlje
Plivanje je mnogima omiljena ljetna aktivnost. Rekreativno plivanje gotovo se u pravilu povezuje s osjećajem ugode. Ako ste tijekom godine zanemarili vježbanje, neka ovaj vid rekreacije bude vaš početak ulaganja u fizičko zdravlje.
Voda nije medij u kojem se stalno nalazimo pa se kretanje kroz vodu plivanjem čini zanimljivim, pogotovo djeci. Budući da nemamo kontakt s podlogom, za vrijeme plivanja osjećamo se slobodnije u izvođenju pokreta.
Jasno je da nas plivanje uspijeva opustiti i smanjiti nam razinu stresa, a to je glavni razlog zašto nam godi i što ga rado biramo kao ljetni rekreativni sadržaj
Plivanje se uglavnom dovodi u vezu sa suncem i morem, a u toj kombinaciji i prema vježbanju je razvijen pozitivan stav. Također, plivanje povezujemo s wellness sadržajima jer se njime bavimo na bazenima i u toplicama. Relaksirajući vikendi i hidromasaže dobro zakamufliraju trening koji odradimo plivajući. Vjerojatno je to i razlog naklonosti prema plivanju čak i kod osoba koje nisu ljubitelji tjelesnog vježbanja. Jasno je da nas ova tjelesna aktivnost uspijeva opustiti i smanjiti nam razinu stresa, a to je glavni razlog zašto nam godi i što je rado biramo kao ljetni rekreativni sadržaj.
Kako plivanje utječe na nas?
Zdrave osobe plivanjem mogu odraditi kvalitetan trening, čak i na odmoru. Plivajući pokrećemo muskulaturu cijelog tijela. Neovisno o tome kojom tehnikom plivamo, ne možemo izostaviti rad mišićna gornjih i donjih ekstremiteta te muskulature trupa da bismo se uspješno održavali na površini i kretali se kroz vodu.
Samo nekoliko preplivanih dužina bazena dovoljno je da se osjeti promjena u mišićnoj napetosti i poboljšanje cirkulacije tijela
Ne trebamo u trening uključiti cijeli niz vježbi za učvršćivanje tijela jer plivanjem odmah angažiramo sve velike mišićne skupine. Ovaj podatak plivanje čini korisnom aktivnošću za osobe koje nemaju strpljenja, a ni volje koristiti sprave u teretani ili na odmoru nemaju fitness centar u kojem bi mogli vježbati. Samo nekoliko preplivanih dužina bazena dovoljno je da se osjeti promjena u mišićnoj napetosti i poboljšanje cirkulacije tijela.
Osobe koje su dobro savladale plivačku tehniku te uspijevaju bez muke preplivati nekoliko stotina metara, plivanje pretvaraju u aerobni trening. Tako uz omiljenu ljetnu zabavu mogu potrošiti zalihe potkožnog masnog tkiva koje će koristiti tijekom plivanja dužih dionica. Dakle, osobe bez zdravstvenih problema, redovitim plivanjem mogu učvrstiti tijelo, smršavjeti i postići dobru kondiciju.
Rehabilitacija plivanjem
Osobe koje imaju ozljede lokomotornog aparata ili bolnu kralježnicu i zglobove, plivanjem se bave kao dijelom rehabilitacijskog procesa. U vodi se tijelo može opustiti pa zglobovi postaju pokretljiviji. Također, u vodi nema pritiska na zglobove koji nastaje u kontaktu s podlogom, kao što je to slučaj kada se izvode vježbe na suhom. Tako se plivanjem i vježbama razgibavanja u vodi može poboljšati opseg pokreta u zglobovima, može se u funkciju staviti muskulatura koja je djelomično atrofirala, a ne postoji opasnost od ozljeđivanja kao prilikom vježbanja izvan vode. Uz stručno vodstvo plivanje postaje odličan rehabilitacijski stimulans za lokomotorni aparat pogođen ozljedama i bolovima.
Tehnika je iznimno važna
Kao i prilikom svake sportske ili rekreativne aktivnosti, i tijekom plivanja posebnu pažnju valja posvetiti tehnici izvođenja. Bez obzira kojom tehnikom plivali (kraul, prsno, leđno, delfin), plivačka tehnika trebala bi biti na visokoj razini. Dobrom plivačkom tehnikom u rad se uključuju samo oni mišići koji su u određenom trenutku potrebni za izvođenje pokreta pa se ekonomizira potrošnja energije. Tako dolazimo u fazu kada plivamo s lakoćom, ne ostajemo nasred bazena bez kisika i energije za nastavak i počinjemo uživati u plivanju. Vješti plivači koji kontroliraju pokrete, disanje, potrošnju energije i brzinu plivanja, plivajući mogu napraviti ozbiljan trening i održavati dobru kondiciju.
Bez obzira kojom tehnikom plivali (kraul, prsno, leđno, delfin), plivačka tehnika trebala bi biti na visokoj razini
Loša plivačka tehnika ograničava nas jer plivanje tada predstavlja izniman napor. Mogli bismo je usporediti s lošom tehnikom trčanja. Kao što nas nakon lošeg trčanja ubrzo zabole koljena pa odustajemo od te aktivnosti, tako lošim plivanjem trošimo puno energije te ubrzo počinjemo tonuti. Nadalje, loša je tehnika jedna od primarnih okidača za nastanak ozljeda, neovisno o kojoj je aktivnosti riječ.
Pogrešnim izvođenjem pokreta lako nastaju ozljede lokomotornog aparata. Iznimno su česti slučajevi ozljeđivanja rekreativaca. Stoga, tijekom svih sportskih i rekreativnih aktivnosti trebamo se pridržavati zakonitosti u izvođenju pokreta. Ne želimo da nas ozljeda onemogući u treniranju. Ozljede lokomotornog aparata zahtijevaju dulje vrijeme regeneracije, a nije rijetkost da se ozljeda ponovi i nakon oporavka, baš na mjestu najslabije karike. Najgore je što ozljeda nastala tijekom vježbanja onemogućuje obavljanje svakodnevnih zadaća i ozlijeđena osoba nije sposobna za rad. Oni koji vole kretanje i redovito vježbaju htjeli bi što dulje biti aktivni. Pravilnim izvođenjem vježbi produljuje se vijek u kojem se mogu uspješno prakticirati rekreativne aktivnosti. Kada kretanjem popravljamo stanje zdravlja, a kvalitetu života podižemo na višu razinu, ova činjenica je vrlo bitna!
Trening plivanja
Učenje plivačkih tehnika najjednostavnije je i najbrže uz pomoć trenera. Dok opisuje i demonstrira vježbe, trener skreće pažnju na sve ključne detalje, a pogotovo na one dijelove vježbe kada bi moglo doći do povrede ako nismo oprezni prilikom izvođenja. Trener upoznaje vježbača s informacijom koja je muskulatura pri kojem pokretu aktivirana. Najvažnije je to što savjestan trener promptno reagira kada primijeti pogrešku tijekom izvođenja pokreta.
Vježbajući uz trenera tako stvaramo motorički stereotip ispravne plivačke tehnike i postajemo sposobni za plivanje, a da ne razmišljamo o svakom pokretu. Tada stvarno znamo plivati.
Iako Hrvati nisu pobornici aktivnog odmora, rado plivaju, pogotovo u moru. Već smo naglasili da je plivanje aktivnost koja nas opušta, ali može biti i pravi trening. Svakako popravlja stanje tjelesne forme kada se redovito prakticira. Možemo zaključiti da je plivanje u prednosti pred drugim rekreativnim sadržajima jer je omiljena ljetna zabava i djece i odraslih!
Kako najlakše naučiti dijete plivati?
Plivanje spada u monostrukturalne cikličke aktivnosti. Iako se jedna kretna struktura stalno ponavlja, nije jednostavno naučiti dijete plivati. Prvi korak svakako je djetetovo svladavanje straha od vode pomoću niza vježbi privikavanja na vodu. Tek kada se dijete slobodno kreće u vodi i bez straha zaroni glavom ispod vode, može se početi s vježbama škole plivanja.
Svakako preporučujemo uključivanje djeteta u školu plivanja gdje će učenje biti pod vodstvom kineziologa
Svakako preporučujemo uključivanje djeteta u školu plivanja gdje će učenje biti pod vodstvom kineziologa. Metodika poučavanja plivanju vrlo je dobro razrađena pa dijete nakon nekoliko sati vježbanja s vršnjacima počinje samostalno plivati i tako postaje plivač početnik. To znači da u vodu može samostalno skočiti na noge i bez pomoći preplivati 25 metara bilo kojom tehnikom. Naravno, za savladavanje plivačke tehnike na višoj razini potreban je i veći broj sati vježbanja. Uglavnom, djeca vole igrice u vodi i škola plivanja za njih je prava zabava. Tijekom igre brzo usvajaju osnovne kretne strukture plivačke tehnike.