Nezdrave sportske navike: Zbog želje za brzim rezultatima ide se opasnim prečacima

Dolazak lijepog vremena i sunčanih dana, a posebno nakon karantene, vrijeme je kad ljudi intenzivno razmišljaju o početku vježbanja. U ljudskoj je prirodi da u što kraćem vremenu i uz što manje truda želimo postići što bolje rezultate. Tako je i s vježbanjem.

Gotovo se podrazumijeva da na plaži moramo izgledati kao modeli s naslovnica. Ali, put do čvrstog i oblikovanog tijela popločan je znojem, sustavnim vježbanjem, kontroliranom konzumiranjem hrane i raznim drugim zamkama. Zbog navedenih odricanja često se poseže za prečacima koji ponekad nisu najbolji izbor jer mogu u kratkom vremenu ozbiljno narušiti zdravlje.

U nastavku ćemo razmotriti neke od najčešćih primjera pretjerivanja u vježbanju i kontroli prehrane kako bi se što prije vidjeli rezultati na djelu.

Vikend-sportaši

Nezaustavljivi vikend-sportaši postali su toliko popularni da se spominju čak i u reklamama. Tijekom tjedna, uz posao i obaveze nakon posla, teško je pronaći vremena za redovito vježbanje. Tako se ova dva slobodna dana nastoje maksimalno iskoristiti. Kvartovski nogomet subotom i nedjeljom prava je klasika u svim hrvatskim gradovima.

Ovu naviku ne treba tumačiti kao negativnu jer je pohvalno kad se jedini slobodni dani u tjednu iskoriste za kretanje. Negativne su samo posljedice jer je pauza od pet dana preduga i tijelo nikako ne može ući u formu pa su ozljede vrlo česte. A i dva dana zaredom igranja na asfaltu previše je za svakog tko se preko tjedna nije maknuo od računala.

Pretjerivanje s vježbanjem vikendom još je naglašenije kod žena. Tri grupna treninga zaredom bila bi previše i za jednog sportaša, a ne mogu imati nikakvih pozitivnih učinaka na krhko žensko tijelo.

Rigorozne dijete

Kod žena su mnogo izraženija i pretjerivanja u kontroli prehrane koja je povezana s vježbanjem te brzim postizanjem dobre figure. Uglavnom je riječ o rigoroznim i nezdravim dijetama u kojima je unos kalorija sveden na minimum, a unos nutrijenata potpuno je zanemaren. Kod mlađih djevojaka kure mršavljenja lako prelaze u bulimiju i anoreksiju, a onda problem postaje kompleksniji jer ga valja rješavati na psihičkoj razini.

Pametnija je opcija uvesti red u svakodnevnu prehranu te tako držati unos kalorija pod kontrolom, a uz to birati nutritivno bogate namirnice.

Nekontrolirano uzimanje suplemenata i anaboličkih steroida

Dok je ženama cilj mršavljenje, muškarcima je uglavnom cilj rast mišića. Tako već i prije prvog podignutog utega ugovaraju kupnju cijelog seta dodataka prehrani koji će im omogućiti brz rast mišića uz dobru definiciju. Ovom cilju treninga potrebno je prilagoditi kompletnu prehranu, ali i sam trening.

Dodaci prehrani zovu se dodaci zato što se uzimaju uz hranu, ali nisu zamjena za nju. Unos različitih suplemenata bez liječničkog nadzora narušava homeostazu organizma, a takvi uvjeti nisu dobri za trening, niti se može očekivati značajan napredak. Unos suplemenata ipak bi trebalo započeti postupno, prilagoditi ga fazi treninga i u dogovoru s trenerom.

Kad trening već postane opsesija, posezanje za nedopuštenim sredstvima omogućava probijanje granica vlastitog tijela. Rezultati koje sportaši postižu na sportskim terenima odavno nadilaze uobičajene mogućnosti ljudskog organizma, no isti koriste steroide u strogo kontroliranim uvjetima, uz stalan liječnički nadzor, što svakako nije slučaj s amaterima. Amateri kupuju steroide putem sumnjivih kanala i uzimaju ih uz preporuku trenera. Apsolutno je neodgovorno od trenera da glumi farmaceuta. Česti su slučajevi iznenadnih smrti, čak i sportaša koji su pod stalnim liječničkim nadzorom.

Steroidi su derivati muškog hormona testosterona, a njihovo konzumiranje brzo povećava mišićnu masu i snagu, uz istovremeno smanjenje masnih naslaga. Suvremena medicina koristi ih za liječenje određenih bolesti. Nuspojave mogu biti oštećenje jetre, bubrega, srca, impotencija, ćelavost, promjene raspoloženja, a u krajnjem slučaju i smrt.

Odabir neprimjerene aktivnosti

Na odabir aktivnosti ne može se gledati olako, već uvažavajući trenutačno zdravstveno stanje (krvni tlak, problemi sa srcem, pretilost, ozljede i bolna stanja lokomotornog sustava, dijabetes, specifični poremećaji nastali zbog obavljanja određenog zanimanja…), starost, tjelesnu kondiciju i prijašnja iskustva.

Sada su vrlo popularni programi visokog intenziteta u kojima se vježbači odmah bacaju u vatru bez ikakve postupne pripreme tijela, ali i kompletnog organizma na ekstremne napore. Takvi programi garantiraju isklesano tijelo u nerealno kratkom vremenskom periodu, a zanemaruju negativne posljedice takvog forsiranja. Dominantan cilj svakog rekreativnog vježbanja treba biti da omogući svakom vježbaču vježbanje od mladosti do starosti, primjereno godinama.

Što u rekreativnom sportu treba izbjegavati?

• Preduge pauze između aktivnosti jer mišići brzo oslabe pa je svaki nagli pokret potencijalno opasan
• Vježbanje bez zagrijavanja
• Prekratke pauze između treninga (pretreniranost)
• Opsesivno vježbanje