10 čestih fitness mitova u koje bi trebalo prestati vjerovati
Određeni mitovi vezani uz fizičku aktivnost toliko su rašireni i duboko ukorijenjeni da ih se uzima zdravo za gotovo, bez provjere istinitosti. Nepoznavanje činjenica može u nekim slučajevima dovesti i do ozljeda, a svakako bi moglo poremetiti vaše fitness planove
Bilo da ste ih čuli od prijatelja, obitelji ili prijatelja iz teretane, i dalje kruže određeni mitovi o fitnessu zbog kojih možemo zadržati navike koje nisu dobre ili barem nisu korisne kao što se tvrdi. Dok redovito ažurirate svoju rutinu treninga temeljem postignutog napretka i novih postavljenih ciljeva, evo što biste trebali znati o uobičajenim mitovima o fitnessu.
1. Istezanje prije treninga
Iako je ovaj mit djelomično ukorijenjen u istini, svakako obratite pažnju na vrstu istezanja s ciljem prevencije ozljeda.
Osnovna istezanja, poput posezanja za nožnim prstima, poznata su kao „statička“ istezanja i veća je vjerojatnost da će rezultirati ozljedom ako ih provodite prije treninga. U ovom položaju mišići su prenapeti dok su još „hladni“. U većini slučajeva te radnje također imaju vrlo malo veze s vašim nadolazećim treningom.
Preporučuje se zagrijavanje laganim kardio vježbama i „dinamičkim“ istezanjem vezanim uz aktivnost koju namjeravate raditi, kako bi vaši mišići bili spremni. Dinamičko istezanje može pomoći zglobu da održi, ako ne i poveća, opseg pokreta. Istovremeno, kardio vježbe pomažu u boljem protoku krvi. Prije treninga uključite pet do 15 minuta kardio vježbi.
2. Mali obroci prije i poslije treninga
Postoji nekoliko mitova oko prehrane i tjelovježbe. Možda ste čuli da ćete sagorjeti više kalorija i imati učinkovitiji trening na prazan želudac. Drugi kažu da vam je potrebno malo proteina kako biste napunili energijom svoje mišiće za bolju izvedbu.
Iako proteini daju energiju i pomažu u oporavku mišića, standardni 30-minutni trening ne zahtijeva uvijek obrok prije i poslije. Ako primijetite da vam krulji u želucu, uzmite mali međuobrok baziran na proteinima. Ipak, obrok kojeg ste pojeli tijekom dana (a prije treninga) vjerojatno će biti dovoljan, inače riskirate unos dodatnih kalorija koje mogu pridonijeti debljanju ili stagniranju u tjelesnoj težini.
Ovisno o vašoj razini fizičke spremnosti i ciljevima, važno je pravilno opskrbiti svoje tijelo. Posavjetujte se s liječnikom ili nutricionistom o planiranju obroka koji će vam pomoći da postignete te ciljeve, a da pritom ne ugrozite svoje zdravlje.
3. Dulji treninzi imaju više smisla
Napornije vježbanje ne znači uvijek da vježbate pametnije. Provođenje sati na traci za trčanje ili u dizanju utega može uzrokovati istegnuće mišića ili ozljedu od prenaprezanja.
Stoga, kombinirajte svoj trening tako da sadrži kardio vježbe, vježbe mobilnosti i vježbe s otporom radi raznolikosti i jednakog rada na svim mišićnim skupinama.
4. Vježbama možete ciljati određena područja
Učestalo se tvrdi za razne vježbe da ciljaju jedno područje vašeg tijela, bilo da je riječ o rukama, nogama ili jezgri. Iako te vježbe pomažu u izgradnji mišića, one vjerojatno neće drastično promijeniti to područje. U isto vrijeme, striktno fokusiranje na jedno mjesto nauštrb drugih područja, ne dovodi do ukupne promjene. Posljedično, mnogi na kraju budu obeshrabreni i potpuno odustanu od vježbanja.
Kako biste se borili protiv mita o treningu jednog područja, ciljajte cijelo tijelo tijekom fitness rutine. Tako možete ojačati svoje mišiće i potaknuti gubitak težine kako biste postigli bolje ukupne rezultate.
5. Jedite više proteina, izbacite masnoće i ugljikohidrate
Dijete koje sadrže samo protein uz smanjenje unosa ugljikohidrata i masti, nisu tako učinkovite kao što biste mogli pomisliti. Iako ne želite prvenstveno konzumirati rafinirane ugljikohidrate i zasićene masti, proteini nisu rješenje za sve – niti garancija mršavljenja. Zapravo, konzumiranje prekomjernih količina proteina može povećati rizik od bolesti srca i pretilosti.
Većina mesoždera dnevno dobiva dovoljno proteina, bez potrebe za napitcima i dodacima. Uključivanje 55 do 85 grama nemasnog proteina po obroku, često je dovoljno za energetsko „punjenje“ tijela.
Nekoliko trendova potiče potpuno izbjegavanje ugljikohidrata i masti, uz obećanje gubitka težine. Ugljikohidrati daju energiju i vrijedan su izvor našeg goriva, ali nisu svi jednake vrijednosti. U tu svrhu preporučuje se dati prednost složenim ugljikohidratima, uključujući voće, grah i smeđu rižu.
Što se masti tiče, polinezasićene i mononezasićene masti ključne su za rad mozga. Umjesto da se držite strogog ograničenja masnoća u prehrani, možete dodati u obroke zdrave masnoće iz izvora kao što su avokado, maslinovo i kokosovo ulje, chia sjemenke i druge namirnice bogate omega-3 masnim kiselinama.
6. Ako nema boli, nema ni koristi
Bol i preosjetljivost ne bi se trebali koristiti kao mjere učinkovitosti treninga. S jedne strane, to može ukazivati na odgođenu bol u mišićima, odnosno „muskulfiber“. S druge strane, to bi mogao biti simptom rupture mišića. Vježbe s ponavljajućim pokretima zapravo mogu pogoršati postojeću rupturu, rezultirajući s vremenom ozbiljnijom ozljedom.
Odgođena bol u mišićima može trajati do 48 sati nakon što završite s treningom i vaše se tijelo na kraju prilagodi. Ipak, ako ustrajete unatoč boli, mišići su vam stalno napeti ili imate teškoće s pokretljivošću, možda ćete morati pauzirati ili čak potražiti liječničku pomoć kako biste riješili taj problem.
7. Više znoja znači da je vježbanje bolje
Iako će znoj vjerojatno kapati s vašeg lica tijekom intenzivnog treninga, potrebno je uzeti u obzir i druge čimbenike – na primjer, uvjete u kojima vježbate.
Znoj se javlja u nastojanju našeg organizma da regulira središnju temperaturu tijela. Iako to znači da tijelo sagorijeva više kalorija, taj će se proces na kraju zaustaviti, a nastavak tjeranja može dovesti do umora i iscrpljenosti.
8. Dizanje utega čini vas glomaznima
Muškarci i žene često pristupaju ovom fitnes mitu iz različitih perspektiva. Sportaši i fitness entuzijasti obično provode sate u teretani sa slobodnim utezima ili spravama, nadajući se većim mišićima. Kod žena ovaj mit može rezultirati ograničenom upotrebom ili potpunim izbjegavanjem slobodnih utega i drugih vježbi snage.
Ipak, činjenica je da dizanje utega – samo po sebi – ne dovodi do formiranja mišića kakve možemo vidjeti kod bodybuildera. Osobito kod žena jer njihovi hormoni sprječavaju višak mišićne mase. Dizanje utega zapravo nudi nekoliko zdravstvenih blagodati za vaše srce, zglobove i ligamente, metabolizam, posturu i ravnotežu. Također pomaže povećati snagu i energiju.
Zidni pilates: novi fitness trend za žene u zrelijim godinama
Iako ste možda čule za zidni pilates, vjerojatno ćete biti iznenađene da osim fizičkih ovaj vid tjelovježbe donosi i...
SAZNAJTE VIŠE9. Detoksikacija za mršavljenje
Tijekom godina je ovaj mit potaknuo mnoge trendove čišćenja sokovima. Dok se povremenom postu posvećuje veća pozornost, uklanjanje čvrste hrane iz vaše prehrane može dugoročno utjecati na vaš metabolizam. Pogotovo dok vježbate s određenim fitness ciljevima na umu, to može usporiti vaš metabolizam, uzrokujući da vaša težina stagnira i da vaše tijelo zadržava masnoću.
10. Jutarnji treninzi pospješuju metabolizam
Iako neki ljudi mogu započeti dan jutarnjim vježbanjem kako bi se osjećali budnijima i povećali razinu energije, fitness u bilo koje doba dana nudi istu korist. Zapravo, studije su pokazale da ako niste jutarnji tip, rano buđenje zbog vježbanja može poremetiti vaš cirkadijalni ritam, uzrokujući da se osjećate umorno i tromo tijekom dana, a da vaš metabolizam bude usporen.
Korišten izvor: Integrated Rehabilitation Services