Znate da vam škodi, a ipak to radite. Zašto ste tako dobri u samozavaravanju?

Riječ je o umjetnosti samozavaravanja u psihologiji poznatoj kao teorija spoznajnog nesklada.

Svi o sebi želimo imati pozitivno mišljenje. Želimo vjerovati da nikad ne radimo glupe, nemoralne ili loše stvari, ali održavanje takvog vjerovanja nije uvijek jednostavno.

Što je spoznajni nesklad?

Jeste li se ikada osjećali loše zato što ste izmislili prijatelju prehladu kako biste izbjegli poziv za kavu, a doživljavate se izrazito iskrenom osobom i dobrim prijateljem?

Taj loš osjećaj javio se jer su se sukobile dvije misli: jedna da smo iskreni i dobri prijatelji, a druga da smo upravo učinili nešto što dobri prijatelji ne rade.

U trenutcima, kada se javi nelagoda zbog postojanja dviju neusklađenih misli o sebi, pali se mehanizam koji se u psihologiji zove spoznajni nesklad.

Ovisno o situaciji, to može biti mehanizam samo-očuvanja, ili samozavaravanja

Primjerice, kada za sebe mislimo da se zdravo hranimo i da smo disciplinirani, a onda nam blagdanski kolači i francuska salata pokažu suprotno, jasno je da ćemo se osjećati loše.

Dolazi do nesklada izazvanog dvjema oprečnim mislima: jedna je da se zdravo hranimo, a druga da smo upravo pojeli puno nezdrave hrane. Željet ćemo se na neki način riješiti nelagode.

Kako riješiti problem?

Postoje dva načina kako možemo „neutralizirati“ spoznajni nesklad, i riješiti se nelagode izazvane oprečnim mislima: mijenjati ponašanje (prestati jesti mnogo kolača) , ili mijenjati uvjerenje (npr. „Nema veze, ionako ću se upisati u teretanu nakon blagdana“).

1. Mijenjanje ponašanja

Vratimo se priči o pušačima. Ako ste pušač, vjerojatno doživljavate nesklad znajući da radite ono što šteti vašem zdravlju.

Jedan od načina da riješite taj sukob unutar sebe jest da prestanete pušiti. Iako su mnogi uspjeli prestati pušiti, to nije jednostavno.

Mnogi su pokušali i nisu uspjeli. Istraživanja pokazuju da, kako bismo smanjili nelagodu koja se u nama javlja zbog dviju oprečnih misli, često odabiremo onaj put koji je lakši.

A taj put u ovom slučaju znači – mijenjati uvjerenje o štetnosti pušenja, a ne ponašanje, odnosno pušenje.

2. Mijenjanje uvjerenja

Budući da je mnogima vrlo teško prestati pušiti, pušači su skloni mijenjati uvjerenje o štetnosti pušenja.

Neki od njih, primjerice, ističu onu jednu osobu za koju znaju „da puši već 60 godina po dvije kutije dnevno, a nije joj ništa.“.

Drugi dodaju kako im cigareta pomaže jer ih opušta, pomaže kod koncentracije i smanjuje napetost. Na taj način, pušači mogu nastaviti pušiti, a da se pritom ne osjećaju loše.

Samoočuvanje ili samozavaravanje?

Brojna istraživanja pokazuju da spoznajni nesklad postoji u gotovo svim kulturama. Očito je ovaj mehanizam obrane vrlo važan za ljude, pomaže nam da se nosimo sa svakodnevicom na optimalan način.

Zamislite kako bi se grozno osjećali kada ga ne bi bilo, kada bi nas „progonila“ svaka bijela laž koju smo izgovorili kako bismo se izvukli s poneke kave ili rođendana.

S druge strane, ponekad nam spoznajni nesklad radi više štete nego koristi. Primjerice, u slučaju kada želimo prestati pušiti, a u tome ne uspijevamo.

Već sama spoznaja o postojanju nesklada može nam pomoći da ga sljedeći put razriješimo na konstruktivniji način

Česti spoznajni nesklad kod pušača koji ne mogu prestati pušiti premda to žele je sljedeći:

Pušenje mi šteti, a ja i dalje pušim. Zasigurno sam „slab karakter“.

Umjesto toga, sljedeći put si možete reći:

Pušenje mi šteti, a ja i dalje pušim. Svjestan sam mehanizama koji mi do sada nisu koristili, nije lako, ali ovaj put ću uspjeti s nečim trećim (npr. potražit ću pomoć liječnika, svojih najbližih, ljudi koji su uspješno prestali pušiti i sl.).