Znanstvenici o ljubavi: Što jest, a što nije „ono pravo“?

„Život bez ljubavi je poput voćke bez cvijeća ili plodova“, napisao je prije puno godina Kahlil Gibran. S tim ćemo se vjerojatno svi složiti, no ovom ćemo prilikom navesti deset znanstveno utemeljenih i zanimljivih činjenica o tome što ljubav jest (ili nije), a koje je prikupila popularna američka psihologinja i life coach, dr. sc. Melanie Greenberg. 

Ljubav nije isto što i strast ili požuda

Fizička privlačnost za mnoge je od nas važan dio ljubavi, no ljubav i požuda nisu sinonimi. Zbog toga veze „za jednu noć“ ili strastveni susreti pod utjecajem alkohola nemaju tendenciju prerasti u dugoročnu vezu. Istraživači su u stvarnom vremenu snimali moždane valove. Rezultati su pokazali da se kod požude aktiviraju dijelovi mozga zaduženi za motivaciju/nagradu, a kod ljubavi se aktivira područje povezano s empatijom.

Ljubav je oboje – i trenutačni osjećaj i dugoročno stanje uma

Novo je istraživanje pokazalo da trenutačnu ljubav doživljavamo kao trenutak zajedništva. U tom stanju duboke povezanosti ljudi međusobno odražavaju izraze lica, pokrete, čak i fiziološke ritmove. No ljubav može biti i trajno mentalno i emocionalno stanje. Kada nam je stalo do dobrobiti osobe koju volimo, pogađa nas njezina bol te želimo jedno drugome olakšati patnje.

Stvaranje dugotrajne veze podrazumijeva puno truda

Metaanaliza dugoročne studije ljubavnih veza pokazala je neke obrasce koji se pojavljuju u tim vezama: partneri misle jedno o drugome pozitivno i kad nisu zajedno, podržavaju jedno drugo u osobnom rastu i razvoju te dijele iskustva u kojima mogu učiti i razvijati se.

„Kapacitet“ za ljubav može se povećati

Istraživanje mindfulnessa i samosuosjećanja pokazalo je da prakticiranje tih strategija može istrenirati naš mozak u nekoliko mjeseci da budemo pozitivniji i empatičniji. Redovnici koji redovito prakticiraju meditaciju suosjećanja imaju drugačiji ritam alfa valova u mozgu  od početnika u meditaciji ili osoba koje uopće ne meditiraju.

Nije sve samo u vašoj glavi

Mnoga su istraživanja pokazala da ljubavne veze blagotvorno djeluju na naše dugoročno fizično zdravlje, a da usamljenost i manjak društvenih veza skraćuju životni vijek u istoj mjeri kao i pušenje. Taj negativan učinak usamljenosti bio je pak umanjen kod pripadnika raznih religijskih i društvenih zajednica. Posebice je kod muškaraca izražen pozitivan utjecaj braka na dugoročno zdravlje, a smrt supruge je rizični čimbenik prijevremene smrti. Nije potpuno jasno je li tome tako zato što supruge potiču svoje bračne partnere da brinu o zdravlju ili je izravno povezano s emocionalnom i psihičkom povezanošću.

Usredotočimo li se na ljubav, možemo je poboljšati

Kad svjesno usredotočimo pažnju na naše osjećaje i postupke prema voljenima, potičemo uzajamno uvažavanje i sreću. Budimo iskreni: svi želimo pažnju, razumijevanje i poštovanje. Istraživači su utvrdili da izražavanje zahvalnosti riječima ili djelima stvara pozitivne emocije i kod davatelja i kod primatelja.

Ljubav nije ograničena količinom

Kad volimo jednu osobu ili puno njih, to ne znači da imamo manje ljubavi za ostale. Istina je upravo suprotna – kapacitet za ljubav može se povećati. To se može učiniti mentalnom usmjerenošću, emocionalnom angažiranošću i brižnošću. Kad se usredotočimo i uživamo u ljubavi prema jednoj osobi, osjećaji zadovoljstva i povezanosti mogu nas potaknuti da budemo općenito skloniji ljubavi.

Ljubav nije bezuvjetna

Jedan od preduvjeta za ljubav su osjećaji sigurnosti i povjerenja. Kako biste se povezali ljubavno i empatično, čeoni režanj vašeg mozga mora signalizirati amigdali („alarm“ centar u mozgu) da isključi poznati odgovor „bori se ili bježi“ koji je karakterističan za stresne situacije. Ljudi koji su u djetinjstvu bili izloženi nekoj traumi, zanemarivanju, zlostavljanju ili sličnoj situaciji tijekom koje bi izgubili osjećaj sigurne povezanosti mogli bi imati većih teškoća u isključivanju tog odgovora ili u razvijanju osjećaja sigurnosti.

Ljubav je zarazna

Izražavanje brižnosti, sućuti i empatije može potaknuti iste te osjećaje u drugima. To bi moglo biti objašnjenje kako vođe poput Dalaj lame ili Nelsona Mandele mogu inspirirati ostale da budu najbolja verzija sebe.

Ljubav ne mora, ali može trajati zauvijek

Unatoč brojnim stihovima o vječnoj i nepromjenjivoj ljubavi, znamo da smo svi podložni promjeni, pa danas nismo isti kao što smo bili prije deset godina. Životna iskustva mogu promijeniti našu biologiju, obrasce razmišljanja i ponašanja, što može predstavljati izazov u dugotrajnim vezama. A snimke mozgova ispitanika koje su snimili znanstvenici sa Sveučilišta Stony Brook pokazale su da je bilo malo onih u dugoj vezi kod kojih je snimak bio isti kakav bi bio kod svježe zaljubljenih.