Psiha i emocije - 21. studenoga 2023.
AUTOR ČLANKA - Iva Gregov, mag. psih.

Višak ljubaznosti? Nije dobro pretjerano udovoljavati drugima

S jedne strane, ljubaznost je doista prava vrlina, no s druge, ako je pretjerana, predstavlja način izbjegavanja anksioznosti te može nanijeti štetu našem mentalnom zdravlju

pretjerana ljubaznost

Vjerojatno svi poznajete neku pretjerano ljubaznu osobu u svojoj okolini. Možda ste taj netko upravo vi. I dok je ljubaznost neupitna kvaliteta, pretjerana ljubaznost, koja često proizlazi iz straha da će nas netko odbaciti ako se ne prilagodimo, može predstavljati pravi problem za naše mentalno zdravlje.

Evolucijska psihologija i ljubaznost

Prema evolucijskoj psihologiji, ljubaznost je evolucijska prednost koja služi kako ljudima, tako i životinjama da (lakše) opstanu. Majmuni međusobno čiste krzno kako bi jedni druge riješili nametnika, odrasli slonovi se brinu za podmladak kada majke nisu u blizini, pingvini se naslanjaju jedni na druge kako bi se ugrijali tijekom naleta hladnoće, a ljudi jedni drugima čine usluge i dobra djela.

Kako prepoznati kada smo pretjerano ljubazni?

Što je „kotač emocija“ i kako nam može pomoći u razumijevanju emocija

Ljubaznost kao vrlina

Ljubaznost se, dakle, očituje u pomaganju drugima i činjenju dobrih djela kako bi netko drugi (lakše) uspio. Mogli bismo reći da je ova „vrsta“ ljubaznosti ona koja se temelji na vrijednostima koje osoba posjeduje. Možda je najbolje opisana u izreci: „Ne čini drugima ono što ne želiš da drugi čine tebi“. Ili, pak, nastoj drugima učiniti život lakšim/ljepšim.

Ova vrsta ljubaznosti proizlazi iz suosjećanja, a ne iz krivnje ili osjećaja da „tako mora biti“. Osoba koja je ljubazna iz uvjerenja, nema problem s time da drugima kaže „ne“, postavi svoje granice ili bude iskrena i asertivna.

Ljubaznost kao način izbjegavanja anksioznosti

S druge strane se nalazi ljubaznost kao način izbjegavanja anksioznosti. Osobe čija je motivacija za ljubaznost izbjegavanje neugodnih osjećaja, naučile su da ljubaznošću mogu (prividno) izbjeći konflikt. Ova vrsta ljubaznosti najbolje je opisana u rečenici; „Ja sam sretan/na, ako si ti sretan/na“.

Kada smo ljubazni jer time nastojimo izbjeći neugodne emocije poput anksioznosti, često imamo problem s postavljanjem granica, nismo iskreni pri izricanju vlastitih osjećaja, niti jasni oko toga kako želimo da se drugi odnose prema nama.

Ova vrsta ljubaznosti često se opisuje kao pretjerana ljubaznost.

Psihološke opasnosti pretjerane ljubaznosti

Neke psihološke opasnosti pretjerane ljubaznosti su:

  • Potiskivanje  negativnih emocija – pojedinci koji su stalno ljubazni neovisno o vlastitim osjećajima, podložni su potiskivanju neugodnih emocija, poput tuge, ljutnje i frustracije, čime čine štetu svojem mentalnom zdravlju.
  • Preuzimanje odgovornosti za tuđe osjećaje – pojedinci koji su pretjerano ljubazni, često preuzimaju odgovornost za osjećaje drugih ljudi. Kako bismo dočarali ovaj mehanizam, uzmimo primjer dvije prijateljice, u kojemu jedna poziva drugu u izlazak. Pretjerano ljubazna osoba vjerojatno će prihvatiti prijedlog za izlaskom čak i ako bi radije ostala kod kuće, zbog osjećaja da bi se prijateljica mogla naljutiti ako odbije. Time pretjerano ljubazna osoba na sebe preuzima odgovornost za osjećaje svoje prijateljice, a također zanemaruje vlastite potrebe.
  • Ogorčenost – nagomilavanje osjećaja ogorčenosti je česta nuspojava pretjerane ljubaznosti. Naime, pretjerano ljubazni ljudi često imaju uvjerenje kako će drugi prepoznati i cijeniti „žrtvu“ koju oni rade za ostale. Kada se to ne dogodi, odnosno kada pretjerano ljubazna osoba vidi da joj se ne vraća istom mjerom (što je najčešće slučaj), dolazi do razočarenja i osjećaja ogorčenosti.

Kako regulirati ovakva ponašanja?

Ako ste se prepoznali u ovim rečenicama i odlučili da želite bolje regulirati ponašanja i misli koje vode pretjeranoj ljubaznosti, uvijek je dobro započeti s pitanjima poput: „Odakle mi ovakva uvjerenja o sebi i svijetu?“, „Od čega me štiti pretjerana ljubaznost?“ i „Čega se bojim ako ne budem ovakav/ovakva?“. Često ćemo primijetiti kako smo mnoga uvjerenja i ponašanja modelirali od naših roditelja ili su nam služila kao zaštitni mehanizam još u djetinjstvu.

hipersenzibilnost emocionalna osjetljivost psihoterapija

Krhki poput finog porculana: dobre i loše strane emocionalne osjetljivosti

Lako se uvrijedi, često plače, brzo plane… Poznajete barem jednu takvu osobu. Iako vam to možda i smeta, hipersenzibilnost...

SAZNAJTE VIŠE

Put do promjene ponašanja leži u razumijevanju i prihvaćanju svojih osjećaja (npr. „bojim se reći ne“ ili „ljuta sam na sebe jer imam osjećaj da previše popuštam“ itd.), u prepoznavanju vlastitih potreba („želim biti prihvaćen/a“, „voljen/a“ itd.) te postupnom izlaganju alternativnim oblicima misli i ponašanja. Put promjene ne morate prolaziti sami, a svakako je poželjno potražiti pomoć psihoterapeuta koji će biti uz vas u ovom procesu.

Skenirajte QR kod i preuzmite ADIVA mobilnu aplikaciju:

adiva app qr code

Aplikaciju možete preuzeti i na:

ADIVA_app_app_store_button ADIVA_app_google_play_button