Usamljenost opasnija od pretilosti? Dovedite život u ravnotežu
Osjećaj usamljenosti težak je i nosi zdravstvene rizike, a raširenost problema iz godine u godinu raste. No postoje načini na koje bismo si mogli pomoći
Za mnoge ljude je status bez partnera u odrasloj dobi situacija koju vrlo teško podnose. Ipak, ne možemo generalizirati jer je činjenica da postoje i oni kojima samoća čak i više odgovara.
Biti bez partnera svakako je lakše ako imate roditelje, braću i sestre, no oni nam nikako ne mogu zamijeniti trenutke zajedništva s partnerom. To najbolje znaju samci koji bi rado zasnovali vlastitu obitelj jer njih samoća najviše boli.
No, tema koje su se dotakli američki znanstvenici odnosi se pak na društvene mreže i osjećaj usamljenosti, a pritom su upozorili da je zdravstveni rizik usamljenosti veći čak i od rizika pretilosti.
Paradoks društvenih mreža
„Paradoks društvenih mreža“ („The social media paradox“) je termin koji su plasirali autori s područja popularne psihologije opisujući uočenu pojavu – društvene mreže povezale su ljude više nego ikada u povijesti čovječanstva, a opet, mnogi Amerikanci izjavljuju da se osjećaju usamljenije i izoliranije nego ikada prije.
Društvene mreže tako su postale predmetom javnozdravstvenog interesa, optužene da pojačavaju osjećaj usamljenosti u društvu te potkopavaju mentalno i fizičko zdravlje stanovništva.
>>„Predoziranje“ plavim svjetlom – nova epidemija zbog digitalnog načina života<<
Čini se da je spomenuti paradoks djelomično potvrdilo istraživanje koje je provela američka osiguravajuća kuća Cigna, a kojim je obuhvaćeno više od 20 tisuća odraslih Amerikanaca.
Gotovo polovica Amerikanaca odgovorila je da se povremeno ili stalno osjeća usamljeno (46 %) ili pak isključeno (47 %). Dvoje od petero Amerikanaca ponekad ili uvijek osjeća da su u vezi koja je besmislena (43 %), jedan od pet izjavljuje da rijetko ili nikad osjeća bliskost s drugima ili da postoje oni s kojima mogu razgovarati i slično.
Prema istom istraživanju, najusamljeniji su odrasli pripadnici generacije Z (u dobi od 18 do 22 godine). No kada je riječ o korištenju društvenih mreža, ipak treba istaknuti da one same po sebi nisu uzrok „epidemije“ usamljenosti – tako je usamljenost među onima koji intenzivno koriste ove mreže tek minimalno raširenija, nego u skupini onih koji ih nikada ne koriste.
Međutim, ostaje činjenica da usamljenost, sa i bez društvenih mreža, predstavlja rizik za zdravlje što je potvrdilo više istraživanja. Tako je i Douglas Nemecek, dr. med. iz osiguravajuće kuće Cigna, istaknuo da usamljenost utječe na smrtnost u istoj mjeri kao i pušenje 15 cigareta dnevno zbog čega nosi veći rizik čak i od pretilosti.
Kako biste se osjećali manje usamljenima, stručnjaci savjetuju sljedeće:
- pokušajte život čim više dovesti u ravnotežu – rasporedite vrijeme na spavanje, rad, ali nađite prostor i za druženje s prijateljima, obitelj, kao i vrijeme za sebe
- vježbajte, a posebno se preporučuje u društvu
- radite – istraživanja su pokazala da se zaposlene osobe (koje ne pretjeruju u poslu) osjećaju najmanje usamljenima