Osjećate se usamljeno na radnome mjestu? Niste jedini

„Za previše ljudi, usamljenost je tužna realnost modernog života.“, izjavila je britanska premijerka Theresa May prošle godine kada je ujedno najavila osnivanje novog ministarstva – onoga za usamljenost. Ministarstvo za usamljenost, kako je tada prenio časopis Time, osnovano je kako bi se posvetilo ovom rastućem problemu u Britaniji gdje se više od 9 milijuna ljudi, ili 14 posto populacije, često ili stalno osjeća usamljeno.

Britanija svakako nije jedina zemlja koja se susreće s ovim problemom. Primjerice u Japanu je smrt među starijim, usamljenim ljudima dobila naziv, Kodokushi. Međutim, nisu samo starije osobe u opasnosti od osjećaja usamljenosti. Ona se, prema brojnim statistikama, sve više javlja i kod mladih ljudi.

Usamljenost, koja se definira kao osjećaj gubljenja ili neimanja društva, treba se razlikovati od osamljivanja, kada svjesno tražimo samoću kako bismo, primjerice, napunili baterije, razmislili ili uživali u samostalnim aktivnostima koje nas vesele. Za razliku od svjesnog osamljivanja, usamljenost je veoma štetna za psihičko, ali i fizičko zdravlje. I to u tolikoj mjeri da ju neki nazivaju rastućom zdravstvenom epidemijom.

S evolucijskog gledišta, nije čudno da je usamljenost u tolikoj mjeri stresna za ljudsko tijelo i um. U prošlosti je za preživljavanje ljudima od najveće važnosti bilo pleme na koje smo mogli računati prilikom prikupljanja hrane ili obrane od divljih životinja. Stoga, ljudski mozak usamljenost prepoznaje kao stanje stresa. Kao odgovor na stres, u našem tijelu se luče hormoni poput kortizola. Stalna izloženost ovim hormonima pod utjecajem kroničnog stresa svakako utječe na ljudsko zdravlje.

Usamljenost na radnom mjestu

Usamljenost na radnome mjestu uvelike je povezana s osjećajem nepovezanosti s kolegama na poslu. Usamljenost je psihološki osjećaj da smo sami. Stoga, čak i kada smo okruženi s mnogo ljudi na radnom mjestu, mi se možemo osjećati izolirano. Prema nekim znanstvenicima, upravo je usamljenost na poslu – mjestu na kojemu provodimo većinu dana – jedan od temeljnih razloga epidemije usamljenosti u modernom društvu.

Osjećaj izolacije koji se može javiti na radnom mjestu za sobom vuče niz ostalih problema. Naime, socijalni psiholozi su utvrdili da, kada se osjećamo usamljeno, mi očekujemo više negativnih socijalnih interakcija, pamtimo više negativnih događaja. Kao rezultat se osjećamo tjeskobno pa izbjegavamo razvijanje bliskijih odnosa s kolegama jer očekujemo da će nas oni odbaciti, ili da ćemo se osjećati nelagodno, čime zapravo zatvaramo ovaj začarani krug.

Stoga, važno se zapitati – što možemo učiniti kako bismo spriječili ili umanjili usamljenost na radnom mjestu?

Kultura emocija

Prema prof. Sigal Barsade, njegovanje kulture emocija na radnom mjestu važno je za osjećaj zajedništva. Prof. Barsade u svojim izlaganjima često se osvrće na nešto što naziva „ljubav zajedništva“ na radnom mjestu. Nju definira kao osjećaje privrženosti, brige, suosjećanja i blagosti prema kolegama na poslu.

Ako nadređeni uspiju uspostaviti kulturu spomenutih emocija, umjesto da guše bilo kakvo izražavanje istih, ne samo da će se smanjiti usamljenost na radnom mjestu, već će se dobrobit zaposlenika i u privatnom životu uvelike povećati (budući da će biti zadovoljniji, ispunjeniji i motiviraniji).

Briga za druge smanjuje osjećaj usamljenosti

Kao što smo naveli, usamljenost općenito uzrokuje negativizam i osjećaj da imamo smanjeni broj mogućnosti, a na radnom mjestu osjećaj da smo sami protiv svih, izolirani i pred zidom. Međutim, izlazak iz začaranog kruga usamljenost-povlačenje-usamljenost možemo prekinuti na način da, umjesto očekivanja potpore, preuzmemo inicijativu i tu istu potporu pružimo drugome.

Primjerice, sljedeći put kada budete pitali kolegu kako je proveo vikend, doista budite zainteresirani za priču i slušajte njegov odgovor. Čestitajte rođendan kolegi kojega možda ne poznajete najbolje, ili napravite kavu kolegici ako vidite da je taj dan veoma zaposlena. Također, nastojte osvijestiti sve lijepe sitnice koje netko možda vama čini na radnom mjestu, jer u ovom slučaju nije uzaludna stara izreka kako se dobro dobrim vraća.