Upute za majstore: koraci za pravilan rad na sebi

Često možemo čuti da netko kaže: „Trenutno želim raditi na sebi“ ili „Važno je da radiš na sebi“. Zvuči razumno, ali postavlja se pitanje: što to uopće znači i što sve možemo činiti kako bismo radili na sebi? Znači li to čitati knjige za samopomoć, pomagati drugima, posjećivati psihologa, dolaziti na vrijeme na posao?

Na ovo pitanje ne postoji odgovor u kojem vam možemo ponuditi jednu univerzalnu tehniku ili vještinu na kojoj trebate raditi jer rad na sebi može uključivati različite vještine ili sposobnosti. Mi ćemo se u ovome članku fokusirati na osobni psihološki razvoj.

Što podrazumijeva rad na sebi?

Dakle, rad na sebi mogli bismo opisati kao razvoj vještina, osobina i vrijednosti koje nam pomažu da se bolje nosimo sa životnim situacijama i izazovima. To je vrijeme i trud koji ćemo uložiti kako bismo postali bolja verzija sebe i ostvarili svoje potencijale, pri čemu možemo raditi na svojim mislima, osjećajima i/ili ponašanjima, kao i na svom pogledu na svijet, sustavu vrijednosti ili identitetu.

Primjerice, možemo raditi na tome da se bolje osjećamo sami sa sobom (samopoštovanje, samosuosjećanje, briga za sebe, nošenje sa stresom ili neugodnim emocijama) ili se razvijati na način koji će nam pomoći u odnosima s drugima (aktivno slušanje, asertivna komunikacija, kontrola ljutnje ili ljubomore, davanje povratnih informacija).

Ne postoji idealna verzija sebe

Često su ove dvije kategorije usko povezane jer je način na koji se odnosimo prema drugima povezan s time kako se osjećamo sami sa sobom. Poznata je misao da prvo „moramo“ biti u redu sami sa sobom, kako bismo bili u redu s drugima, koja nastoji naglasiti važnost osobnog razvoja. Ipak, takvo crno-bijelo razmišljanje često nije korisno.

Na rad na sebi ne moramo gledati kao na nešto u čemu trebamo težiti savršenstvu i pod svaku cijenu oblikovati idealnu verziju sebe jer takva verzija ne postoji – rad na sebi neprestan je proces kojim ulažemo u sebe i u svoju dobrobit. Već i mali pomak u nekoj vještini ili osobini može nam poboljšati kvalitetu života, stoga na taj proces možemo gledati kao na stil života u kojem slušamo svoje potrebe i pratimo svoj napredak.

Teoriju je potrebno primijeniti u praksu

Bi li čitanje ranije spomenute knjige za samopomoć bio rad na sebi? Čitanje takvih materijala može biti jedan korak koji će nas opskrbiti znanjem o tome što doživljavamo ili nam dati ideju što bismo mogli učiniti drugačije kako bismo u nekom pogledu napredovali.

Ipak, često je potrebno da, nakon što pročitamo knjigu, učinimo neke dodatne korake u kojima ćemo primijeniti naučeno. Zamislite da imate kuharicu – ona će vam dati ideju što kuhati i kako pripremiti jelo, ali neće vas učiniti dobrim kuharom dok pročitano ne počnete provoditi u djelo. Jednako tako, čitanje knjige za samopomoć neće samo po sebi umanjiti psihičke smetnje koje doživljavate, ali može vam pomoći bolje razumjeti što vam se događa i prepoznati kako biste si sve mogli pomoći.

Zašto ne radimo na sebi?

Jedan od razloga zbog kojih propuštamo raditi na sebi jest činjenica da ne prepoznajemo potrebu za time. Čak i kada kod sebe primijetimo nezadovoljstvo, skloni smo ga pripisivati drugim osobama, vanjskim čimbenicima ili možda nekim nesretnim okolnostima. Ipak, važno je osvijestiti da ne možemo utjecati na to kako će se drugi ljudi ponašati, kao ni na razvoj događaja oko nas. Ono što možemo mijenjati i nad čime imamo kontrolu smo mi sami. Stvari oko nas će se uvijek događati, ali mi možemo učiti kako da se uspješnije s njima nosimo.

Nekada ćemo znati što želimo promijeniti, ali nećemo znati kako ili pak nećemo biti motivirani učiniti korak k promjeni. Ponekad se dogodi da odustanemo od rada na sebi jer ne vidimo rezultate. Za svaku je promjenu potrebno vremena kako bismo vidjeli pomak, zbog čega je važna ustrajnost i strpljivost. Upravo se zato neki ljudi teže odlučuju na ovaj korak jer ne pronalaze vrijeme koje bi uložili u sebe.

Naposljetku, izazovno je. Rad na sebi često zahtijeva da se odmaknemo od onoga što nam je poznato, da izađemo iz zone u kojoj se osjećamo ugodno, da prepoznamo neke stvari koje si možda ne želimo priznati, a često nas stavlja i pred izazov, pa nije neobično da nas u nekoj mjeri suočava sa strahom ili drugim neugodnim emocijama.

Koraci za rad na sebi

#1 Osvijestite na čemu biste željeli raditi

Nekada je teško uopće prepoznati što je to na čemu bismo mogli raditi, a što će nas činiti snažnijom osobom. S jedne strane, to može biti nešto za što smatramo da u tome nismo dovoljno vješti ili nešto što smo djelomično razvili, ali smatramo da možemo napredovati. Primjerice, ako ste vi sami prepoznali ili vam je netko ukazao na to da ste pretjerano agresivni u komunikaciji, odabir može biti poraditi na asertivnosti.

Ako općenito imate dobro mišljenje o sebi, ali biste voljeli da, na primjer, bolje prihvaćate svoje tijelo, možete raditi na razvoju pozitivnije slike o tijelu. S druge strane, možda u ovom trenutku nemate nikakve konkretne teškoće ili „nedostatke“ na kojima biste radili, ali imate želju istražiti nešto novo i tako se razvijati. Primjerice, do sada ste čuli priču o mindfulnessu i sviđa vam se koncept, ali ga nikada niste pokušali primjenjivati? Dobra je prilika da pokušate.

#2 Usmjerite se na manji broj promjena odjednom

Ponekad ćemo u naletu motivacije poželjeti istovremeno biti samopouzdaniji, bolje slušati partnera, smanjiti pretjerano analiziranje situacija, naučiti se nositi s neugodnim emocijama…

Treba imati na umu da bismo se u moru željenih promjena mogli „pogubiti“ i da će nam biti teže raditi na svim aspektima jednako kvalitetno. Stoga je bolje krenuti od postupnih promjena.

#3 Razvijte plan

Odlučili ste da želite raditi na razvoju asertivnosti, no sada na red dolazi kako ćete to činiti. Pokušajte raspisati nekoliko koraka konkretnih ponašanja koja biste mogli primjenjivati, a koja će vam pomoći približiti se cilju.

Primjerice, odredili ste da biste se voljeli uspješnije nositi sa stresom. Za početak biste se mogli informirati o tome kako prepoznati stres u tijelu i koji vas simptomi najviše pogađaju (npr. jesu li to tjelesni simptomi, emocije, misli). Zatim biste mogli odrediti nekoliko tehnika za suočavanje sa stresom koje želite primjenjivati, a koje su usredotočene na onaj dio simptoma koji vas najviše pogađa (npr. tehnike disanja za smirivanje tjelesnih simptoma, tehnika „5-4-3-2-1“ za preusmjeravanje misli i slično). U ovom koraku može vam pomoći mudro postavljanje ciljeva.

#4 Odredite vrijeme

Kako bi bilo koja promjena bila vidljiva, potrebno je u nju uložiti svoje vrijeme. U užurbanom dnevnom rasporedu često se usmjeravamo na stvari koje moramo činiti, pa tako aktivnosti koje nam koriste za odmor ili osobni razvoj lako mogu pasti u drugi plan.

Zbog toga se preporučuje unaprijed isplanirati vrijeme i odrediti kada i koliko često želimo vrijeme posvetiti određenim aktivnostima. Primjerice, možete odrediti da ćete svaku večer prije spavanja uzeti pet minuta za vježbe disanja i na taj način smanjiti razinu stresa prije spavanja.

Što kada dođe prepreka?

Prepreke su prirodni dio puta i moguće je da ćete u jednom trenutku skrenuti s plana ili poželjeti odustati.

U tom se trenutku pokušajte prisjetiti svoje početne motivacije za promjenom i toga što vas je poticalo da radite na sebi. Pokušajte razmisliti i o tome što ste sve do sada postigli i koliko ste se pomakli u odnosu na početak.

Osim toga, potražite nekoga u svojoj okolini tko vam može biti podrška i poticati vas da nastavite. To može biti neka vama bliska osoba, a može biti i psiholog ili psihoterapeut koji će s vama raditi na razvoju.

Često se smatra kako je stručna pomoć rezervirana samo za one koji boluju od psihičkih poremećaja ili imaju narušeno psihičko zdravlje. Važno je istaknuti da stručnjak psihičkog zdravlja može biti netko tko će vam pomoći da postavite i ostvarite ciljeve, motivirati vas i pružiti vam određena znanja kako biste si olakšali taj put.

Više stručnih savjeta potražite na stranicama udruge „Kako si?“