Tri taktike za povećanje tolerancije na stres

Stres je neizbježan te je sastavni dio našeg života, posebice posljednjih mjeseci. I dok je određena doza stresa zdrava, pa čak i motivirajuća, dugotrajna izloženost stresu nosi niz štetnih posljedica, ne samo za psihičko, već i fizičko zdravlje.

S obzirom na to da ga izbjeći ne možemo, ključno je naučiti kako se s njime nositi. Brook L. Werneburg, dugogodišnja trenerica i savjetnica na području poboljšanja kvalitete života čuvene Mayo klinike, otkriva tri načina kako pojačati odgovor na stres te izgraditi otpornost bez dodatnog gubitka vremena.

Otpornost znači sposobnost prilagođavanja neizbježnim životnim stresovima i padovima, odnosno brzo vraćanje u normalu kada stvari krenu po zlu. Ako se učestalo osjećate nesretno ili žalite zbog načina na koji ste reagirali u određenoj stresnoj situaciji, možda biste trebali poraditi na svojoj otpornosti.

U tome vam mogu pomoći tri taktike koje bi vam mogle osigurati više užitka u životu, ma koliko stresan bio.

Pojačajte svjesnost

Postanete li svjesniji vaših misli i djelovanja, to bi vam moglo pomoći u prepoznavanju obrazaca i područja koja možete poboljšati, kao i onoga što već radite kako treba.

Sljedeći put kada osjetite da ste pod pritiskom, stanite na trenutak i uočite svoju reakciju. Mogli biste si postaviti pitanje „Odakle sad ovo dolazi, koji je uzrok?“ Kada ste to učinili, mogli biste pokušati drugačije reagirati ili se drugačije postaviti prema situaciji, promijeniti svoj način razmišljanja.

U jačanju svjesnosti može vam pomoći nekoliko savjeta:

• Slušajte svoje tijelo. Kako tijelo reagira na stresne situacije? Stišćete li vilicu ili zube? Primjećujete li ubrzan puls? Možete li pohvatati vaše misli ili stalno brinete oko iste stvari?
• Pišite. Napravite listu vaših znakova i simptoma stresa. To će vam pomoći da se u trenutku povežete sa sobom i napravite pauzu prije nego što ćete reagirati.
• Razmislite. Zapišite što vam vaše misli govore u trenutku kada ste pod stresom. Tada si možete postaviti pitanje jesu li one istinite, realne ili racionalne. Stres je, naime, često okidač za iracionalne misli. Ako ih uočite, mogli biste se odmaknuti i steći realan uvid u situaciju.

Fokusirajte svoju pažnju

Snažna tehnika nošenja sa stresnim situacijama je fokusiranje na sadašnji trenutak. Tako smanjujete sklonost vašeg uma da luta i vrti pitanja koja počinju sa „Što ako…?“, a koja često izazivaju stres. Fokusiranje pažnje zahtjeva trening, posebno u svijetu ispunjenom tekstualnim porukama, društvenim mrežama te ostalim ometanjima.

Da biste razvili ovu vještinu, pokušajte se usredotočiti na detalje u vašem svakodnevnom okruženju, otkrijte nove aspekte dobro poznatih mjesta i navika na koje više niti ne obraćate pažnju. Trudite se pronaći ljepotu u svakodnevici.

• Prošetajte susjedstvom i pogledajte ga drugačijim očima, zamislite da ste turist. Obratite pažnju na vašu rutu. Uočite koru i grane drveća, ulazna vrata kuća, stijene pokraj staze, osluhnite lajanje susjedovog psa. Budite u potpunosti prisutni u trenutku i pokušajte uočiti čim je moguće više detalja.
• Kada se vratite kući, razmislite o tome na koji je način ta šetnja bila drugačija od ostalih i kako se osjećate?
• Odvojite trenutke u danu u kojima se možete posvetiti njegovanju vaše pažnje kao što je svjesno uživanje u vašoj večeri pri čemu ćete uključiti sva čula te osjetiti sve okuse, mirise i teksture svakog jela. Ili se pokušajte usmjeriti na vaše disanje, primjećujući hladnoću zraka kojeg udišete i toplinu onog kojeg izdišete. Možete li osjetiti podizanje i spuštanje vašeg prsnog koša pri svakom dahu? Mogli biste se iznenaditi što sve možete uočiti kada naprosto odvojite vrijeme za pažnju.

Odgodite prosuđivanje na barem tri minute

Koliko često ste se ulovili u prosuđivanju i procjenjivanju baš svega što vam se događa? „Ovo bi bilo bolje ako…“, „Oni bi trebali imati…“, „Ja bih to napravila ovako…“. Borite se protiv tog poriva nastojeći da jednostavno doživite nekoga ili nešto u vremenu od tri minute, bez kritiziranja ili pokušaja da osobu ili situaciju poboljšate.

Kad odgodite prosuđivanje, stvarate prostor za zahvalnost. Mogli biste otkriti da je ono što je pred vama dovoljno dobro ili zadovoljavajuće, pa čak i ugodno takvo kakvo je.