Trebamo li ljutnju stavljati „pod kontrolu“? 

Za većinu ljudi, naljutiti se oko nečega je jednostavno. Suradnik koji svoj posao uporno pokušava prebaciti na vas, šef koji to ne primjećuje ili čak podržava, partner koji zaboravi na vaš rođendan, samo su neki od primjera koji kod većine mogu izazvati osjećaj ljutnje. Da napravimo još jedan korak dalje, i neugodna sjećanja iz prošlosti, briga ili burnout mogu biti okidač za našu ljutnju.

Naravno, postoje individualne razlike u tome koliko smo skloni naljutiti se. Neki ljudi imaju prirodno veći prag na frustraciju, pa ih je teže naljutiti, dok druge i najmanja frustracija, poput gužve u prometu, može izbaciti iz takta i utjecati na tijek cijelog dana.

Povezanost ljutnje i srčanih bolesti

Bilo da je riječ o svakodnevnoj frustraciji ili intenzivnom bijesu, ljutnja utječe na našu fiziologiju. Kada smo ljuti, ubrzava se lupanje srca i podiže krvni tlak, što dugoročno može ostaviti posljedice, kazuju nam brojna istraživanja na tu temu.

Primjerice, prema istraživanju sa Sveučilišta John Hopkins na uzorku mladih muškaraca, pokazalo se da će oni muškarci koji na stres reagiraju ljutnjom u značajnijoj mjeri biti u riziku od srčanog udara od onih koji imaju blaže emocionalne reakcije u situacijama stresa. To vrijedi čak i za ispitanike bez prethodne medicinske povijesti koja bi ukazivala na rizik od srčanih udara.

Naravno da nije dobro potiskivati ljutnju, niti negirati postojanje ove emocije (sve emocije služe da nam ukažu na što trebamo obratiti pažnju). Međutim, intenzivna i učestala ljutnja može ostaviti ozbiljne posljedice na naše zdravlje. Također, nekontroliran bijes može biti poguban i destruktivan.

Dakle, postavlja se pitanje – što možemo učiniti kada se javi emocija ljutnje?

Potiskivanje

Neki od savjeta koji možemo čuti u situacijama kada smo ljuti jesu „da se smirimo“, „da gledamo to s pozitivne strane“, ili „da pretjerujemo jer se u svijetu događaju puno nepravednije/gore stvari“. Ovakve poruke potpuno su pogrešne, pa čak i štetne jer nam poručuju da nešto nije u redu s nama jer smo ljuti, da nemamo „pravo“ biti ljuti i, u konačnici, da trebamo potisnuti svoje emocije.

Potiskivanjem emocija zapravo ih ne rješavamo. Internalizacijom ljutnje ona nastavlja svoj unutarnji dijalog koji, ako dugo ostane ignoriran, može dovesti do eskalacije, bilo u obliku naleta bijesa prilikom manje frustrirajućih situacija, posljedičnog osjećaja krivnje, tuge, osjećaja nekompetentnosti…

Asertivnost

Ako kod sebe primjećujete da ste skloni internalizaciji ljutnje, dobro bi bilo razmisliti koje ste poruke usvajali kroz život, kroz društvene odnose ili u obitelji, a koje su vam onemogućavale da izrazite ljutnju.

Također, možda je vaše uvjerenje da izražavanje ljutnje može doći jedino u obliku svađe, bijesa, optuživanja i, općenito, gubitka kontrole. Možda kroz život niste imali iskustvo da se ljutnja može izraziti i na asertivan način. Asertivno izražavanje ljutnje nije isto što i navaljivanje i zahtijevanje. To je jasno izražavanje svojih potreba bez bijesa i napada u kojemu tražimo rješenje situacije koja je ljutnju izazvala.

Ovakav način izražavanja ljutnje, prema jednom višegodišnjem kanadskom istraživanju, ujedno se je pokazao najkonstruktivnijim. Naime, muškarci koji su ljutnju izražavali konstruktivno i s ciljem traženja rješenja, ujedno su bili manje skloni obolijevanju od srčanih oboljenja. Kod žena nije pronađena ova poveznica. Međutim, i kod muškaraca i kod žena koji su ljutnju izražavali s ciljem okrivljavanja drugih, značajnom se pokazala povezanost između emocije ljutnje i srčanih bolesti.

Kako može pomoći psihoterapija

No ako već godinama funkcioniramo po principu internalizacije ljutnje ili pak, s druge strane, bijesnih ispada, te obrasce nije lako riješiti „od danas do sutra“.

Ako osjetite da se iznimno lako naljutite, da osjećate vrlo intenzivne emocije, odnosno bijes, možete razmotriti opciju odlaska na psihoterapiju gdje ćete istražiti uzroke ljutnje. Na taj ćete način moći proraditi osjećaje, razumjeti njihovu podlogu, potencijalna uvjerenja koja su dovela do problema s ljutnjom i s vremenom te uz puno uvažavanja za proces, mijenjati ona ponašanja koja vam ne koriste.