Sve je stvar navike? Svakodnevne rutine uz koje se osjećamo bolje

Rutine možemo definirati kao skup navika. Izreka kaže da su ljudi bića navike, često pritom misleći na sve one loše navike koje smo skloni usvojiti. Međutim, navike su ponekad i dobra stvar. Naime, rutine, ako su sačinjene od dobrih navika, znatno i pozitivno utječu na fizičko i psihološko zdravlje.

Glavni podsjetnik za to je nedavni lockdown koji je neminovno izazvao gubitak usvojenih rutina poput odlaska na vježbanje, socijalizacije s prijateljima i obitelji, što je kod mnogih izazvalo osjećaj gubitka kontrole.

Prema istraživanjima, osobe koje nemaju uspostavljene nikakve fiksne rutine, doživljavaju veće količine stresa, budući da se stalno pitaju kada i hoće li uspjeti dovršiti sve obveze. Također, slabije spavaju jer tijelo nije naviklo na ustaljeni ritam lijeganja i buđenja, u slabijoj su fizičkoj kondiciji budući da treninzi zahtijevaju određeno planiranje unaprijed i općenito slabije koriste vrijeme koje im je na raspolaganju pa stalno imaju osjećaj neproduktivnosti.

Zašto je rutina važna?

Dnevna rutina pomaže nam da bolje i produktivnije organiziramo dan. Također, prema brojnim istraživanjima, rutina je jednako važna i djeci. Naime, djeca dobivaju značajan osjećaj sigurnosti iz rutine jer im ona omogućuje spoznaju što svakoga dana mogu očekivati.

Međutim, osim što je potrebno znati zašto je rutina važna, treba je znati prilagoditi sebi, svom životnom stilu i sklonostima. Dakle, osim dnevnih obveza poput odlaska na posao i u nabavku, u rutinu neka vam uđu i aktivnosti koje su korisne za vaš duh i tijelo.

Promjena navike promjenom rutine

Kao što smo naveli, rutine su skup navika koje slijedimo, a navike utječu na naš život i više nego što možemo zamisliti. Više od 40% svih aktivnosti koje obavimo u danu nisu svjesne odluke, već navike! A one se s vremenom samo produbljuju i postaju automatske. Budući da toliki postotak vremena provodimo na automatskom pilotu navođenom navikama, od iznimne je važnosti da te navike velikim dijelom budu dobre.

Budući da su navike automatizirani procesi, dakle, često ih nismo svjesni (primjerice, posezanje za cigaretom kod pušača), najjednostavniji način zamjene loše navike dobrom jest – promjena rutine! Jer, svjesnim biranjem rutina koje su za nas dobre, postepeno možemo mijenjati i navike.

Kako biste što jednostavnije promijenili navike, važno je, koliko god je moguće, u dnevnu rutinu uklapati aktivnosti u kojima uživate. Primjerice, ako volite prirodu a istovremeno pokušavate promijeniti naviku neracionalnog trošenja novca, možete nastojati rutinu odlaska u shopping centar s prijateljima zamijeniti rutinom odlaska u šetnju prirodom.

Nema rezultata preko noći

Međutim, koliko god „na papiru“ izgledalo jednostavno, navike ne možemo steći preko noći. Prema istraživanju objavljenom u časopisu European Journal of Social Psychology, potrebno je između 18 i 254 dana da se formira određena navika. Vrijeme formiranja navike ovisi i o crtama ličnosti osobe i (ne)podržavanju okoline.

Dakle, prosječni broj dana da se stvori neka navika nije 21, kako se često anegdotalno prenosi, već je prosjek, kako navode istraživači, 66 dana. Za kraj, važno je osluškivati potrebe vlastitog tijela i uma te odabirati slijediti one rutine koje vam odgovaraju i koje vam, kroz vrijeme, čine da se osjećate bolje.