Stres nije uvijek krivac, nego može biti i pozitivac

Vrlo je stresno iskočiti iz aviona s padobranom ili se baciti s mosta nogu zavezanih za bungee jumping uže. No, ljubiteljima adrenalinskih sportova takvi su doživljaji uzbudljivi i oslobađajući. Slikovit je to primjer da stres u velikoj mjeri ovisi o tome koliko smo spremni kroz njega proći i spoznati sebe.

Dakako, život je takav da se događaju stresne situacije izvan naše kontrole, poput korona krize koja je mnoge ispunila strahom i tjeskobom. No, s druge strane, kad smo se našli u nevolji, to nas je povezalo. Došle su do izražaja zadivljujuća ljudska snalažljivost i kreativnost, odnosno svjesnost da rješenja treba tražiti izvan uobičajenih okvira.

Život nije crno-bijeli film

Previše smo navikli automatski pridavati stresu negativno značenje, smatrati ga destruktivnom silom zbog koje pucamo po šavovima. Moderni je mit da je stres neprijatelj broj jedan kojeg možemo okriviti baš za sve.

No, postoje i razne psihološke teorije o pozitivnom stresu koji se, primjerice, javlja uslijed situacije koju osoba smatra pozitivnom, poput vjenčanja, važnog ispita ili odlaska na godišnji odmor.

Neki psiholozi pak smatraju da je nezahvalno dijeliti stres na pozitivan i negativan jer ništa u životu nije isljučivo crno ili bijelo, pa radije kažu da može biti pozitivan svaki stres koji nas potiče na pozitivno djelovanje.

Preuzimanje kontrole nad situacijama

Upravo zato što je stres neizbježan, s njime bismo trebali naučiti živjeti te tako stvoriti svojevrstan imunitet koji će nam omogućiti da lakše prebrodimo buduće stresove. Na kraju krajeva, stres se događa u našem tijelu i umu, što znači da možemo štošta poduzeti.

Priznavali to ili ne, stres velikim dijelom stvaramo sami. Primjerice, ako smo neorganizirani i sve radimo u zadnji trenutak. Ili je problem u tome što smo netoleranti prema drugima? Ili pak sve „gutamo“ i ne usuđujemo se izboriti za svoje stavove… A možda smo perfekcionisti koji (uzalud) nastoje da baš sve u našem životu bude savršeno? Ili smo ovisnici o stresu jer nam se čini da bolje funkcioniramo pod pritiskom. Stres nam svakako poručuje da bismo se trebali duboko i iskreno zagledati u sebe.

Savjeti za samopomoć

Također treba osvijestiti kako reagiramo na stres. Nekoga obuzmu tromost i bezvoljnost, netko osjeća da će iskočiti iz kože, nekoga spopadnu glavobolja ili probavne tegobe… Čim prepoznate upozoravajuće znakove, preuzmite kontrolu dok još možete. Razmislite koje sve sposobnosti i sredstva imate na raspolaganju da biste razriješili situaciju.

• Pokrenite se – U raščišćavanju zbrkanih misli i emocija itekako nam pomaže naše tijelo. Pokrenite se – fizička aktivnost odličan je „ispušni ventil“, tim više jer u organizmu potiče lučenje takozvanog sretnog hormona endorfina. I naspavajte se, tako ćete doslovce napuniti baterije.
• Jedite zdravo i pijte dovoljno tekućine – Jedite što prirodniju hranu i pijte dovoljno tekućine jer se životna energija stvara u crijevima, a za to nam je potrebno kvalitetno „gorivo“. Ujedno su crijeva blisko povezana s našim živčanim sustavom – zato su prozvana drugim mozgom – pa dobra probava smiruje živce (i obrnuto).
• Naučite pravilno i duboko disati – već kroz nekoliko udisaja i izdisaja možete otpustiti napetost. Naime, kada smo pod stresom, često dišemo plitko te nesvjesno zadržavamo dah, pa je bitno „raširiti“ pluća. Tehnike disanja korisno je prakticirati u sklopu neke od tehnika meditacije i opuštanja, jer na taj način učimo svjesno usmjeravati um prema pozitivnim uvjerenjima.

Odaberite hobi – Blagotvoran osjećaj samoispunjenja možete pronaći i u hobiju – osobito je rad rukama (vrtlarenje, modeliranje, pletenje i slično) izvrstan za sređivanje misli.

Potražite pomoć – Osjećate li da se ne možete sami nositi sa stresom i tjeskobom, to nije znak nemoći, nego organizam poručuje da vam je potrebna životna promjena. Potražite podršku obitelji, prijatelja i stručnjaka, jer netko “sa strane“ može puno jasnije vidjeti da se vrtimo u krug te nam otvoriti nove vidike.