Strah od doktora: zašto se bojimo odlaska liječniku?

Za neke ljude, strah od bijele kute prelazi razinu uobičajene anksioznosti, remeti svakodnevno funkcioniranje osobe i tada se klasificira kao vrsta fobije naziva iatrofobija. Iatrofobiju može dijagnosticirati samo stručnjak temeljem individualne procjene, a neki od pokazatelja mogu biti i opsesivna briga zbog potrebe posjete liječniku, panika koja osobu obuzima pri ulasku u liječničku ordinaciju, a fobija može dolaziti u kombinaciji s nekim drugim dijagnozama, poput hipohondrije.

Ipak, samo mali broj ljudi zaista razvija iatrofobiju, kod većine je karakteristična „tek“ tjeskoba pri pomisli da trebaju kod doktora.

Zašto osjećamo tjeskobu?

Strah je evolucijski odgovor na fizičku ili emocionalnu prijetnju. Da ljudi nemaju straha, ne bi se imali potrebe obraniti od prijetnje, a to bi za naše pretke značilo gotovo sigurnu smrt. Međutim, u današnje vrijeme, u našoj okolini, vjerojatnost od takvih kobnih susreta s izvorom prijetnje ipak se promijenio u našu korist. No zato postoje neki drugi izvori straha. Dakle, osim straha za fizičku sigurnost, postoje različiti strahovi, poput onoga od javnog nastupa, dizala, kućnih pauka, pa čak i posjete liječniku.

Ljudi osjećaju tjeskobu pri posjeti liječniku zbog niza razloga, primjerice, straha da će čuti loše vijesti, straha od igli, vađenja krvi, uskih čekaonica ili zahvata. Zamišljajući najgore moguće scenarije, čak i prije nego zakoračimo u liječničku ordinaciju u glavi stvaramo filmove koji u većini slučajeva ipak ne odgovaraju činjeničnom stanju.

Najbolji način za razbijanje straha od nepoznatog (kao što je potencijalna dijagnoza) koji u većini slučajeva stoji iza tjeskobe od doktorskih ordinacija je suočavanje s tim istim strahom, a mentalna priprema pritom može pomoći:

1. Otvoreno razgovarajte s liječnikom

Prije odlaska liječniku, podsjetite se kako je on (ili ona) na vašoj strani te mu je u interesu pomoći vam, o čemu god da se radi. Budite iskreni s liječnikom u vezi svojih simptomima, ali i po pitanju tjeskobe od posjete liječničkoj ordinaciji. Većina liječnika se u karijeri mnogo puta susrela sa sličnom vrstom tjeskobe kod svojih pacijenata i sigurno će pronaći način da vam na pregledu bude što ugodnije. Možda će upravo otvoreni razgovor o tjeskobi doprinijeti tome da sljedeći posjet bude manje stresan.

2. Ne pitajte Google

Guglanje simptoma je jedan od primjera kako nam internet zapravo može odmoći i pojačati tjeskobu prije posjete liječniku. Informacije koje se mogu naći na internetu često su polovične, iskrivljene ili prikazuju najgori mogući scenarij. Također, u psihologiji se često govori o kognitivnoj pristranosti poznatoj kao pristranost potvrde. Drugim riječima, ako smo uvjereni da smo teško bolesni prije nego što smo to provjerili s liječnikom, više ćemo se usmjeravati na one informacije koje idu tom uvjerenju u prilog (tražit ćemo potvrdu svoje teze). Google u tom slučaju može doista biti najgori savjetnik. Stoga, nastojte biti što racionalniji, a to je najbolje učiniti tako da sagledate činjenice zajedno s liječnikom.

3. Učinite nešto opuštajuće prije odlaska do liječnika

Uvijek je dobro prije aktivnosti koja nam je stresna prakticirati neku umirujuću aktivnost. To može biti slušanje glazbe ili podcasta na putu ka ordinaciji, odlazak u park, a čak i nekoliko dubokih, mirnih udisaja koji mogu pomoći kontroliranju pulsa i pridonijeti osjećaju kontrole nad situacijom. Također, ako vam odlazak na određeni pregled stvara veliku tjeskobu, zamolite prijatelja da vam bude podrška na bilo koji način koji bi vam bio od pomoći (primjerice, da vas nazove dok ste u čekaonici, pošalje poruku ili vas otprati do liječnika).