Što je „kotač emocija“ i kako nam može pomoći u razumijevanju emocija

Svi znamo što su emocije, dok nas ne pitaju da ih definiramo, rekao je američki neuroznanstvenik Joseph LeDoux. Uistinu, kada se osvrnemo kroz povijest, doima se kao da su emocije predmet našeg interesa otkako postojimo. Emocijama su se bavili filozofi još u antičko doba, bile su i ostale u središtu interesa podjednako znanosti i umjetnosti.

Psihologija emocije definira kao kompleksno iskustvo koje se sastoji od tri komponente:

• subjektivnog dojma poput sreće jer smo dobili promaknuće. Subjektivni dojam omogućuje da na isti događaj svatko reagira na drugačiji način. Netko drugi bi, stoga, na isti taj životni događaj, odnosno promaknuće, reagirao potpuno drugačije (strah, tuga, panika, iznenađenje…)
• tjelesne ekspresije poput ubrzanog pulsa,
• određenog ponašanja koje slijedi: mimika nam se mijenja, počinjemo se smijati, uzimamo mobitel da nekome javimo sretne vijesti…

Ipak, ova definicija je tek početak pokušaja razumijevanja emocija kao uistinu fascinantnih iskustava oko kojih oblikujemo svoj život i na temelju kojih često donosimo odluke. Ne čudi to budući da i dalje postoje mnoge teorije koje objašnjavaju emocije (npr. fiziološke teorije, kognitivne teorije itd.), a neuroznanost svakim danom dolazi do novih spoznaja u ovom kompleksnom području iskustva živih bića.

Emocije kao evolucijski odgovor

Mi ćemo se ovoga puta zadržati na jednom od pristupa definiranju emocija, onome poznatog psihologa Plutchika i na njegovom kotaču emocija.

Robert Plutchik je, kao istaknuti znanstvenik u području izučavanja emocija, ponudio teoriju prema kojoj su emocije za nas imale velik evolucijski značaj te su bile jedan od čimbenika koji je doprinio preživljavanju, ne samo ljudi, već i životinjskih vrsta. Doista, evolucijski gledajući, emocije su nam pomagale u preživljavanju. Primjerice, bez straha ne bismo mogli izbjeći brojne potencijalno pogibeljne situacije. Bez sreće se ne bismo mogli dublje povezivati u zajednice, a bez ljutnje se pak ne bismo mogli izboriti za ono što nam je važno.

Osam osnovnih emocija i kotač emocija

Plutchik je tako predložio je postojanje osam osnovnih emocija, kao i da se te emocije nalaze na bipolarnim dimenzijama:

• ljutnja-strah
• sreća-tuga
• prihvaćanje-gađenje
• iznenađenje – očekivanje

Sve navedene emocije razlikuju se u sličnosti, intenzitetu i polaritetu. Ove emocije raspoređene su kružno, što znači da su slične one emocije koje su smještene bliže jedne drugoj, a različite su one koje se na krugu nalaze nasuprot jedna drugoj. Osnovne emocije se međusobno miješaju i tvore tzv. sekundarne emocije (kombinaciju osnovnih emocija). Što se više primiču središtu kruga, emocije postaju intenzivnije. Primjerice, kako ide od ruba kruga prema središtu, ljutnja se transformira u bijes, zadovoljstvo u ekstazu, povjerenje u divljenje i slično.

Svaka emocija ima pripadajuću funkciju i ponašanje. Tako, primjerice, emocija straha ima funkciju zaštite, a pripadajuće ponašanje je bijeg.

U čemu nam kotač emocija može biti koristan?

Plutchikov kotač emocija vrlo je koristan alat koji nam približava i na jednostavan način „obrazlaže“ složenost emocija. Prema nekim istraživanjima, ljudska bića raspolažu s oko 34 000 emocija, a prema drugima je ta brojka i mnogo veća. Stoga, imati vizualni prikaz osnovnih i sekundarnih emocija, kao i prikaz intenziteta, sličnosti i razlika među emocijama, može itekako pomoći u trenutcima konfuzije, kada svojim iskustvima želimo pridodati određeno značenje ili ih bolje razumjeti. Kada želimo ispričati priču svojega života na način koji za nas ima smisla i koristi.

Također, kotač emocija pomaže nam u emocionalnoj pismenosti, odnosno prepoznavanju i imenovanju naših emocija. Mnoga djeca postala su odrasli ljudi, a da ih pritom nitko nije podučio važnosti prepoznavanja i imenovanja emocija. Zato, kao odrasli imamo priliku učiti o emocijama, samim time lakše se sporazumijevati s drugima, komunicirati i razumjeti sebe i druge, kao i motive koji nas pokreću u životu, a koji su dubinski isprepleteni s našim emocionalnim svijetom.

Foto: izvor PositivePsychology.com