Snovi: Što nam poručuju i razlikuju li se po tipovima?

No, kako bismo se upoznali sa snovima, treba se prvo osvrnuti na budno stanje. Budnost bismo mogli definirati kao proces u kojemu mi – svjesni promatrači – opažamo realnost. Kada kažemo „realnost“, impliciramo da je budno stanje mnogo više izvan naše kontrole, odnosno manje pod utjecajem nas samih, nego što su to snovi.

Što tvrde istraživači?

Prema nedavnom istraživanju Podolskog i suradnika, sama prisutnost promatrača utječe na „ponašanje“ određenih varijabli. Dakle, realnost opažamo, ali istovremeno u njoj i sudjelujemo. Pa premda su snovi dio nas – naše percepcije i moždane aktivnosti, crta između snova i budnog stanja može se promatrati i kao polupropusna membrana, gdje budnost utječe na snove, a snovi utječu na budnost.

Koja je svrha snova?

Ovo pitanje staro je koliko i ljudi sami. Ljudi snovima pripisuju brojna značenja. U antici, a naročito u doba Rimskog Carstva, snovima se pripisivalo određeno značenje, simbolika snova objašnjavala se raznim proročanskim tumačenjima, neka od kojih su se zadržala i do danas. Psihološku podlogu snova intenzivnije su izučavali slavni psihoanalitičari poput Freuda i Junga, koji su tražili vezu između svjesnog i nesvjesnog, snova i realnosti, pojedinačnog i kolektivnog, kulturalnog i obiteljskog, emocionalnog i ponašajnog.

Znanstvenici su također u snovima vidjeli veliki izvor inspiracije za različita neuroznanstvena, biološka i slična istraživanja. Primjerice, neka neurokognitivna istraživanja (primjerice, Bill, Domhoff i drugi), naglašavaju kako snovi imaju pretežnu funkciju održavanja moždane aktivnosti dok spavamo. Također, pretpostavlja se da dok sanjamo, na neki način prerađujemo događaje koji su se dogodili u budnom stanju.

Različite vrste snova

Neki psiholozi, poput Roni Beth Tower, napominju, kako možemo doživjeti nekoliko različitih tipova snova i koristiti ih u svom životu. Spominje tipove poput snova usmjerenih na dnevne osjećaje, gdje prerađujemo „nedovršene“ situacije, ili do kraja neproživljene emocije vezane za događaje koji su se zbili tijekom dana. Nadalje, snove usmjerene na rješavanje problema (kada nam upravo tijekom sna sine rješenje), noćne more, pa čak i proročke snove. Svi ovi pristupi snove obuhvaćaju iz različitih perspektiva, budući da nema konačnog zaključka u pogledu toga što nam snovi zapravo „poručuju“.

U psihoterapijskom smislu, snovima se možemo baviti (osim spomenutog), također iz pozicije socijalne psihologije, kulture u kojoj se pojedinac nalazi, pa i duhovne perspektive, ovisno o važnosti i okviru koji snovi imaju za klijenta.

Snovi kao bogat izvor informacija o nama samima

Bilo kako bilo, jednostavna činjenica koju o snovima znamo jest da svi organizmi posjeduju određene faze aktivnosti i „odmora, ali da svi organizmi ne sanjaju. Snovi, kao sastavni dio ljudskog spavanja nastavljaju zaokupljati našu pažnju u potrazi za konačnim odgovorima o njihovom značenju za nas. Do tad, možda je najbolje snove promatrati kao bogat izvor informacija o nama, našim životima i našim mogućnostima i pridati im ona značenja koja će za naš život imati najveću dobrobit.

Izvori: Tower, R.B. (2020). What Are Your Dreams Telling You? Interpreting dreams can offer insight into today or glimpses of the future. Članku pristupljeno 15.9. na linku: https://www.psychologytoday.com/us/blog/life-refracted/202012/what-are-your-dreams-telling-you

Podolskiy, D., Barvinsky, A. O. i Lanza, R. (2021). Parisi-Sourlas-like dimensional reduction of quantum gravity in the presence of observers. Journal of Cosmology and Astroparticle Physics, Vol 2021.