Snaga misli: Što kada negativne misli nadjačaju pozitivne?

U području psihologije i mentalnog zdravlja mnogo se istražuje povezanost misli s načinom na koji se ponašamo i kako se osjećamo. Premda je ljudski um složen sustav koji na dnevnoj bazi „producira“ na stotine misli, one se generalno mogu podijeliti u dvije osnovne kategorije s obzirom na to kakve emocije u nama izazivaju: pozitivne i negativne.

Misli su uglavnom automatske, javljaju se spontano te je važno da razumijemo kakav je njihov utjecaj na naš život kako bismo ih mogli (re)evaluirati.

I pozitivne i negativne misli su važne

Brojna psihološka istraživanja istaknula su snažan utjecaj pozitivnih misli na naše mentalno zdravlje i opće blagostanje. Istraživanja u području pozitivne psihologije sugeriraju da su pozitivne misli, poput zahvalnosti i optimizma, povezane s povećanom otpornošću na stres, većim životnim zadovoljstvom i općim psihološkim blagostanjem.

Učestalost javljanja pozitivnih misli nije povezana samo s našim mentalnim zdravljem, već i s našim društvenim odnosima. Naime, prema brojnim istraživanjima, pozitivne misli usmjerene prema našim bližnjima povezane su s većom razinom optimizma i zahvalnosti, što, naravno, ima pozitivan utjecaj na naše socijalne odnose.

Ipak, važno je naglasiti kako je potpuno u redu, štoviše, i prirodno, da nemamo isključivo pozitivne misli u životu. Kod svih ljudi povremeno se javljaju i negativne misli, koje često mogu „nadjačati“ ove pozitivne.

To ne čudi budući da nam je, prema evolucijskoj psihologiji, u prošlosti za preživljavanje bilo mnogo važnije percipirati i vezati se za negativne misli nego za one pozitivne (primjerice, u prošlosti je misao da bi nas na otvorenom mogao napasti lav bila mnogo važnija za preživljavanje od misli kako je dan topao i sunčan).

Pretjerivanje u negativnosti

Ipak, važno je osvijestiti čestinu i intenzitet javljanja negativnih misli i što s njima činimo. Naime, dugotrajne, intenzivne i dominantno negativne misli mogu imati dubok i štetan utjecaj na mentalno stanje osobe. Često se imamo naviku „vezati“ za ovakve misli, vjerovati da su one 100 posto istinite i ne propitivati njihovu objektivnost. Ipak, u stvarnosti ovakve intenzivne negativne misli često nisu ukorijenjene u stvarnosti, već su dio anksioznog „predviđanja“ nekih negativnih događaja koji bi mogli uslijediti u budućnosti.

U psihologiji se ovakve misli nazivaju „kognitivne distorzije“ te predstavljaju oblike iracionalnog i negativnog razmišljanja. U takve kognitivne distorzije najčešće spada katastrofiziranje (npr. „Partner/ica mi nije odmah odgovorio/la na poruku, sigurno se nešto strašno dogodilo“), crno-bijelo razmišljanje (npr. „Ako prijateljica ne želi sa mnom danas na kavu, to znači da sam joj dosadna“) ili pretjerana generalizacija (npr. „Nisam prošao/la ovaj ispit, to znači da nikad neću završiti fakultet“).

Kognitivne distorzije, ako se ne naučimo nositi s njima, mogu postati samoupravljajući ciklusi koji ometaju svakodnevicu i uzrokuju mnogo osobne patnje.

Kada se pojave kognitivne distorzije, važno je prepoznati ih i suočiti se s njima, ponajviše propitujući njihov intenzitet i istinitost (npr. „Je li doista točno ovo što ja sad mislim? Kolike su doista šanse da će mi studiranje propasti zbog jednog nepoloženog ispita?“).

Psihoterapija nudi strategije za upravljanje ovakvim mislima, pomažući osobi da prepozna kognitivne distorzije kada se pojave, a potom i da utječe na negativne obrasce razmišljanja, osjećanja i ponašanja koji proizlaze iz tih distorzija.

Ravnoteža između pozitivnih i negativnih misli

Kao i u većini stvari u životu, balans između pozitivnih i negativnih misli je ključan. Iako istraživanja pokazuju kako negativne misli mogu imati snažniji subjektivni utjecaj na nas zbog njihove evolucijske važnosti za preživljavanje, to ne umanjuje važnost pozitivnih misli. Postoji cijela grana psihologije koja se naziva „pozitivna psihologija“ koja znanstveno proučava što sve ljude motivira, čini sretnijima i ispunjenima.

Dakle, sposobnost obraćanja pažnje i svjesno stavljanje naglaska na pozitivna životna iskustva iznimno je važno za naš život (jer pozitivne misli potkrepljuju pozitivna osjećanja i ponašanja!).

Zaključno, moć misli, bilo pozitivnih ili negativnih, neosporno oblikuje naše mentalno stanje, emocije i ponašanje. Važno je znati da je prirodno ponekad imati negativne misli, baš kao što je prirodno imati pozitivne misli. Održavanje ravnoteže između ova dva polariteta je ključno. Ako osjetite da se mučite s negativnim mislima te da vas one uvelike preplavljuju i dominiraju nad pozitivnima, obratite se psihoterapeutu i u terapiji osvijestite što sve možete učiniti da si pomognete.