Snaga mašte: doznajte kako negativne emocije u trenu preokrenuti u pozitivne

Svima ponekad misli vrludaju, pogotovo ako smo suočeni sa zadacima koji ne iziskuju velik umni napor. Čovjek čije misli skreću prema negativnim sadržajima, u većoj je opasnosti od razvoja depresije. Nedavno istraživanje pokazalo je da jednostavna tehnika preusmjeravanja misli može preokrenuti negativnu emociju u pozitivnu.

Razgraničimo u početku kliničku depresiju od povremenog lošeg raspoloženja. Depresija je bolest koju obilježavaju ozbiljno sniženo raspoloženje u trajanju od najmanje dva tjedna i puno drugih simptoma. Loše raspoloženje koje se javlja sporadično, mjeri se u satima ili danima i ne uzrokuje velike smetnje nije klinička depresija, no može biti znak sklonosti depresiji ili njenog skorog izbijanja.

Kad se loše misli ne mogu probaviti…

Kad um nije zaposlen zahtjevnim zadatkom, pozadinske misli mogu spontano krenuti prema sretnijim ili manje sretnim sadržajima, napisala je psihologinja Susan Krauss Withbourne u časopisu Psychology Today. 

„Kod osoba sklonih depresiji, misli smjeraju prema nesretnim sadržajima i zadržavaju se na njima, vrteći se u krug. Uporno i nenamjerno razmišljanje o jednoj temi ili skupu srodnih tema zove se ruminacija.“

Ta riječ izvorno znači preživanje, tip probave svojstven preživačima. Tijekom ruminacije, naš um „preživa“ misli, ne „probavlja“ ih do kraja i ne oslobađa ih se, nego ih zadržava do iduće runde preživanja. Misli su usmjerene na prošlost, a naročito na vlastite pogreške, propuste i slabosti.

Misli lutaju u dva smjera

Prema istraživanju Marlijn Besten i kolega s Groningenskog sveučilišta u Nizozemskoj, objavljenom 2023., postoji izravna veza između lutanja misli, raspoloženja i depresije.

„Prethodna istraživanja pokazala su da su osobe podložne kliničkoj depresiji posebno osjetljive na situacije koje izazivaju negativne emocije, poput tužnog videa“, navodi dr. Krauss Whitbourne. „Osobama koje nisu podložne kliničkoj depresiji u takvim situacijama raspoloženje ne pada. Obrnuto, njima je lako podići raspoloženje izlaganjem pozitivnim sadržajima.“

Ranija istraživanja provedena su uz pomoć testa održavanja pozornosti. Sudionicima je naloženo da obave dugotrajan i dosadan zadatak, a istraživači su provjeravali jesu li misli ispitanika lutale dok je zadatak trajao. Istraživači iz Groningena prilagodili su postupak istraživanja kako bi provjerili svoju pretpostavku: lutanje misli može imati pozitivan ili negativan učinak na emocije ovisno o tome u kakvom je raspoloženju pojedinac pristupio zadatku.

Poticanje dobrog i lošeg raspoloženja

Znanstvenici iz Groningena angažirali su 82 studenta, od kojih je 42 na psiho testu iskazalo visok neuroticizam i sklonost brizi, dok su kod njih 40 te osobine bile slabo izražene. Svih 82 nasumično je podijeljeno u dvije skupine, od kojih je jednoj trebalo biti potaknuto pozitivno, a drugoj negativno raspoloženje.

Dobro je raspoloženje sudionicima prve skupine potaknuto tehnikom pozitivnog maštanja. Autori su zamolili studente da navedu jedno svoje „pozitivno životno pravilo“ i da deset minuta maštaju kako bi se proveli u najljepšem zamislivom svijetu. Sudionici grupe kojoj je bilo namijenjeno loše raspoloženje dobili su stresan zadatak – održavanje petominutnog govora pred „sucem“, čiji je izraz lica ostao neutralan tijekom cijelog govora.

Pozitivno maštanje djeluje

Rezultati su potvrdili prvobitnu pretpostavku autora. Sudionici skloni neuroticizmu i brizi imali su više negativnih lutajućih misli tijekom zadatka ako im je prethodno bilo potaknuto loše raspoloženje.

Nasuprot tome, ostatak sudionika s visokim neuroticizmom i brigom, oni kojima je potaknuto dobro raspoloženje, imali su manje negativnih lutajućih misli. Iz toga su autori zaključili da je ugodnim maštanjem moguće ublažiti negativne misli kod ljudi visoke sklonosti neuroticizmu i brizi, a koji su izloženi stresu.

Preokrenite loše raspoloženje

„Nalazi ovog istraživanja imaju praktičnu vrijednost u svačijem životu“, zaključuje dr. Krauss Withbourne. „Ako vam treba samo deset minuta maštanja o nečemu lijepom da biste proizveli svjetlije raspoloženje i optimističnije misli o sebi, zašto ne biste pokušali?“

I tako, kad sljedeći put primijetite da vaše misli klize prema manje veseloj strani života, zaustavite se, udahnite duboko i usmjerite misli prema epizodama kada su vam stvari išle dobro.