Saznajte kako učinkovito pohraniti i upotrijebiti informacije iz vašeg mozga

Svima nam je u interesu, neovisno o tome jesmo li školarci, studenti, poslovni ljudi ili hobisti, u što kraćem vremenu pročitati što više podataka i pamtiti ih dulje, naravno, sa što većim stupnjem razumijevanja. Osnovno pitanje nije je li to moguće, nego koliko to ovisi o svladavanju tehnike, a koliko o osobnom angažmanu svakog pojedinca, vježbi, upornosti i slično.

Učiteljica Evelyn Wood osmislila je 1950. godine metodu brzog čitanja te je općenito njezin rad bio ponajviše predan istraživanju uzroka zašto neki ljudi posjeduju prirođenu sposobnost bržeg čitanja od drugih.

Letimičan pregled teksta bitna je sastavnica tehnike brzog čitanja. On uključuje vizualnu pretragu rečenica za znakovima koji su ključni, odnosno tvore osnovnu misao. Nekim ljudima to je posve prirodno, međutim kod većine je potrebna praksa. Osnovna zadaća tehnike brzog čitanja je potiskivanje instinkta sub-vokalizacije odnosno takozvanog „glasnog razmišljanja“, koncentriranje na značenje riječi bez limitirajućeg faktora vremena koje nam treba da „mentalno izgovorimo slogove“.

Kreativno razmišljanje je bitno

Činjenica je da su nas unutar samog formalnog sustava obrazovanja učili da čitamo polako i izgovaramo svaku riječ u sebi, no isto tako sami smo počesto dokaz da takvo tradicionalno čitanje nije primjereno funkcioniranju mozga. Naime, na taj način čitamo linearno, zadržavajući se na detaljima, razmišljamo analitički umjesto kreativno s obzirom na to da koristimo samo djelić golemog kapaciteta mozga. Upravo nas navedeni potencijali vode do drugog važnog dijela, odnosno do mentalnih mapa.

Mentalno mapiranje izuzetno je učinkovit način za „pohranu i uporabu“ informacija iz vašeg mozga. Njegova kreativna i logička sredstva prikupljanja informacija doslovce mapiraju vaše ideje. Sve mentalne mape uvijek imaju neke zajedničke karakteristike, a to je prirodna organizacijska struktura koja kreće od centra prema krajevima pomoću linija, simbola, riječi, boja i sličica, odnosno stvara jednostavne i lako pamtljive koncepte.

Transformacija dosadnog u zabavno

Mentalna mapa pretvara dugu listu monotonih informacija u živopisan, lako pamtljiv i visokoorganiziran dijagram koji je usporedan s vašim prirodnim moždanim predispozicijama. Lako to možemo usporediti s kartom grada, pri čemu gradski centar predstavlja osnovnu ideju, odnosno centralni podatak, glavne ulice koje vode od centra su osnovne ideje i informacije unutar vašeg misaonog procesa, grananje sporednih cesta predstavlja vaše sekundarne zamisli i podatke i tako dalje. Posebni oblici i slike mogu predstavljati interesne znakove ili posebno važne ideje.

Mentalna mapa pretvara dugu listu monotonih informacija u živopisan, lako pamtljiv i visokoorganiziran dijagram koji je usporedan s vašim prirodnim moždanim predispozicijama

Karakteristike mentalnih mapa

Glavne karakteristike mentalnih mapa su osnovna ideja, subjekt, odnosno fokus kristaliziran u centralnoj slici, osnovne ideje koje se šire od centra, tj. granaju, potom svaka grana sadrži ključnu sliku ili riječ na svojoj liniji, teme od slabijeg značaja predstavljene su kao grančice, snažnije i važnije kao grane, a sve grane tvore povezanu, čvornatu strukturu.

Na taj način je moždana prirodna arhitektura temelj svake mape. Prisjetite se rečenice kako slika vrijedi tisuću riječi; svaka mentalna mapa ne samo da se sastoji od slika, ona sama jest slika.

Što sve možemo mapirati?

Mentalne mape koriste se u najrazličitije svrhe, primjerice u brainstormingu (kako individualnom, tako i grupnom), sumiranju informacija i organiziranju bilješki, konsolidiranju informacija od različitih istraživačkih izvora, strukturiranom misaonom procesu pri složenim problemima, prezentaciji informacija u formi koja jasno prikazuje cjelokupnu strukturu teme, učenju i upamćivanju i sličnom.

Mentalne mape izuzetno su efikasna metoda za organizaciju bilješki – ne samo da jasno prikazuju činjenice nego prikazuju i cjelokupnu strukturu činjenica unutar teme i relativan značaj svakog pojedinog dijela unutar strukture. One pomažu u procesu povezivanja ideja, kreativnom mišljenju i stvaraju veze koje su pri linearnom načinu nemoguće.

Mentalnim mapama nećete samo sumirati informacije nego ćete uspostaviti veze među velikim brojem različitih informacija, što je osobito korisno u procesima rješavanja problemskih zadataka.

Kada bismo ove, mozgu posve prirodne i vrlo jednostavne tehnike svladali u najmlađoj dobi, u kasnijem periodu ne bismo imali problema sa suviše dugim procesima učenja i upamćivanja u poslovanju i velikom broju drugih svakodnevnih situacija u kojima nepotrebno gubimo vrijeme.

>> Za više zdravih savjeta kliknite i pretražite Zdravlje od A do Ž <<