Što je sindrom prevaranta i kako ga prevladati?
Često se piše o ljudima koji su egoistični i „naduti“, koji teže prema pozicijama kojima nisu dorasli. No gotovo nikad se ne spominju koji su njihova suprotnost. Skromnost ili sindrom prevaranta?
Imate li dojam da vas društvo previše cijeni? Vaše su ocjene na fakultetu, radno mjesto, ugled i plaća iznad vašeg nivoa. Ljudi iz okruženja vide u vama vrijednosti koje ne posjedujete, ali to ne može vječno trajati. Prije ili kasnije bit ćete raskrinkani… Ako često tako razmišljate o sebi, patite od sindroma prevaranta, osjećaja da vam drugi pretjerano povlađuju i nezasluženo vas nagrađuju.
U društvu se češće govori o bahatoj samouvjerenosti i preuveličanoj predodžbi o samom sebi, mentalnom gorivu koje gura neke od nas prema pozicijama kojima nisu dorasli. Sindrom prevaranta suprotan je tome. Sastoji se od slutnje ili uvjerenja da ste dobar dio uspjeha i blagostanja ostvarili zahvaljujući sreći i tuđoj lakovjernosti, a ne znanju i trudu.
Istraživanja govore da više od dvije trećine ljudi, neovisno o spolu, dobi i zanimanju, povremeno iskusi taj splet osjećaja, objavilo je stručni časopis International Journal of Behavioral Science. Prvi put je opisan 1978. u radu psihologinja Pauline Rose Clance i Suzanne Imes, koje su ga uočile samo kod žena. Kasnija istraživanja otkrila su da zahvaća oba spola, s čime se suglasila dr. Clance, priznavši to u idućem radu.
Tko ima povišen rizik od sindroma prevaranta
Stručnjakinja za sindrom prevaranta, Valerie Young, utvrdila je nekoliko tipova najsklonijih ovoj mentalnoj pojavi. Perfekcionisti su izvanredno strogi prema sebi i ne priznaju si uspjeh ako su ostvarili manje od 100 posto planiranog. Već i mali propust ili pogreška navodi ih na zaključak da su u profesionalnom smislu propalice.
Stručnjaci vjeruju da moraju biti sveznalice sposobne odgovoriti na svako pitanje vezano za svoju profesiju. Šalju molbu za posao samo ako su sigurni da nadmašuju kriterije navedene u natječaju, a ako im nadređeni dodijele projekt, ne žele početi s radom dok nisu prikupili sve relevantne podatke.
Veliki talenti u školi su usvojili sva znanja i vještine bez većeg napora. Ako u poslu ili u najvišoj fazi obrazovanja, primjerice tijekom specijalizacije ili izrade doktorata, naiđu na izazovniji zadatak koji ih tjera na pojačan trud ili dodatno učenje, hvata ih sumnja da su nezasluženo stekli ugled talenta i sve što je proizašlo iz njega.
Samostalci si nameću obavezu obavljanja svih poslova vlastitim snagama. Budu li prisiljeni tražiti savjet ili pomoć, imaju dojam da varaju. Svaki tip umišljenog prevaranta postavlja pred sebe iznadprosječno visoke ciljeve, ulaže osobito velik trud i suzdržava se od traženja pomoći.
Odakle izvire sindrom prevaranta
Neki stručnjaci za mentalno zdravlje tvrde da su u podlozi ove smetnje anksiozni ili depresivni poremećaj, koji redovno narušavaju duševno blagostanje i uzrokuju nisku predodžbu o sebi. Drugi ga pripisuju iskustvima u ranoj dobi, primjerice roditeljskim kritikama zbog nedovoljno dobrih ocjena ili slabijim dostignućima u usporedbi s nekim bliskim – bratom, sestrom, najboljim prijateljem. Manjinci, osobe koje se porijeklom, religijom ili spolom izdvajaju iz okruženja, također češće osjećaju da moraju biti bolji od drugih da bi zasluživali jednak tretman. Izgledno je da sve skupine uzroka igraju ulogu.
Oslobodite se neutemeljene sumnje
Najprije je potrebno osvijestiti da su osjećaji koji vas muče posljedica sindroma prevaranta i da je on u pravilu nerealan.
Ljudi koji su na jednakom profesionalnom i društvenom položaju kao i vi, a nemaju sindrom prevaranta, nisu u prosjeku obrazovaniji, sposobniji niti odgovorniji od vas koji vjerujete da ste nezasluženo stekli diplomu, posao, imovinu i ugled. Razlika je, dakle, u onom što vjerujete o sebi, napominje dr. Young. “To je dobra vijest jer znači da samo trebate razmišljati kao oni koji ne pate od sindroma prevaranta.”
Kako popraviti narušenu sliku o sebi i podići samopouzdanje?
Nisko samopouzdanje, pak, najčešći je razlog zbog kojeg se netko ne usudi mijenjati okolnosti koje mu ne odgovaraju te...
SAZNAJTE VIŠEAko vas sumnja u svoje sposobnosti i zasluge jako muči i ometa u redovnim aktivnostima, savjetujemo vam da potražite psihologa ili psihijatra i zajednički razmotrite te osjećaje. Vaš bi sindrom prevaranta mogao biti i dio anksioznog ili depresivnog poremećaja, koje je moguće svladati psihofarmacima. Ispravno provedena terapija normalizirat će funkciju raspoloženja i ublažiti bolnu sumnju da ne zaslužujete blagodati u profesionalnom ili bilo kojem drugom kontekstu.