Savjet psihologa: kako biti manje lakovjeran

Američki predsjednik Ronald Reagan često je govorio: „Vjeruj, ali ipak provjeri“. Dok je za neke ljude ova rečenica životni moto, pa možemo reći kako oni imaju karakternu crtu nepovjerljivosti, na drugoj strani spektra nalaze se oni koji vrlo lako povjeruju u sve što čuju, pa ih zovemo lakovjernima ili čak naivnima.

Ipak, bez obzira na to na kojem se dijelu spomenutog spektra nalazili, svi smo ponekad bili „krivi“ za naivnost koja nas je na ovaj ili onaj način koštala u životu. Stoga, ako nam ona često donosi više štete nego koristi, zašto smo i dalje lakovjerni?

Kako znanost objašnjava lakovjernost

Znanstvenici jedan od odgovora pronalaze u obrascima iz životinjskog svijeta. Slično kao i kod ljudi, komunikacija između životinja stalno se odvija. Primjerice, u kolonijama mrava ili među pčelama, od ključne je važnosti da jedinke međusobno dijele informacije o tome gdje se nalazi hrana ili, s druge strane, gdje je opasnost. Jedinkama je u interesu, radi očuvanja vrste, da drugima jave informacije koje su točne i koje mogu zaštititi vrstu od opasnosti. Stoga, životinje poput pčela nemaju razloga posumnjati u istinitost informacija koje dobivaju od pčela iz iste košnice budući da to ne bi poslužilo prirodnim genetskim ciljevima.

Premda se ova teorija djelomično može aplicirati na ljudsku vrstu, stvari se ipak kompliciraju, budući da nam evolucija nudi i drugu stranu novčića. Dok, s jedne strane, lakovjernost ima svoje evolucijsko uporište, previše lakovjernosti bi naše pretke dovelo do ruba izumiranja. Određena doza nepovjerljivosti nužna nam je kako ne bismo upali u „neprijateljsku zamku“ gdje bismo, s evolucijskog stajališta, postali lak plijen i vjerojatno, vrlo brzo ugrožena vrsta.

Kako se zaštititi od pretjerane lakovjernosti

Važno je, stoga, poznavati neke mehanizme kojima se možemo zaštititi od pretjerane lakovjernosti:

• Izbjegavajte ishitrene reakcije – Budite vrlo oprezni kada vam netko daje ponude koje vrijede još samo … (do kraja dana, do ponoći ili narednih 15 minuta). Ponude koje vrijede, obično nemaju tako kratak rok trajanja, a suzdržavanjem od njihovog instant prihvaćanja vrlo brzo ćete se moći uvjeriti u  dobronamjernost ponuditelja.
• Umjerena doza sumnjičavosti je dobrodošla – Postoji vrlo jasna linija između skeptičnosti i cinizma. Skeptičnost je često dobrodošla, budući da nas „tjera“ da sagledamo sve argumente prije donošenja odluke, a ne samo one koje nam netko drugi ponudi. Cinizam, pak, uključuje duboko nepovjerenje u ljude općenito, i prema brojnim istraživanjima, umanjuje osjećaj zadovoljstva životom. Stoga, oprezno odvagnite sve argumente prije negoli se odlučite za određenu opciju, ali se suzdržite od ciničnih razmišljanja i djelovanja koja neće koristiti ni vama, niti ljudima oko vas.

• Budite asertivni – Ako se u određenim odnosima i situacijama ne znate zauzeti za sebe na asertivan način, velika je vjerojatnost da ćete lakše pasti pod utjecaj tuđih mišljenja i uvjerenja. Asertivnost je prvi korak ka usvajanju korisne razine opreznosti, budući da uključuje elemente pozitivnog mišljenja o sebi (posjedovanje dovoljno povjerenja u vlastite sposobnosti, stavove i mišljenja uvelike će smanjiti potrebu da se bez pogovora prilagođavate tuđim stavovima, mišljenjima i potrebama). Međutim, ako te vještine još niste uvježbali, možda će biti potrebno prvenstveno raditi na asertivnosti, a tada će i element lakovjernosti vjerojatno poprimiti za vas funkcionalniji oblik.