Znate li procijeniti ljude: Je li prvi dojam obično ispravan?

Ponekad je dovoljno da pogledamo nečiju profilnu sliku na društvenim mrežama da pomislimo kako je netko antipatičan, površan, povučen, (ne)inteligentan i sl.

Obično koristimo prvi dojam kao svoj „unutarnji radar“ kako bismo donijeli odluke o tome koga ćemo zaposliti, kome ćemo iznajmiti stan, pa čak i s kim ćemo biti u vezi ili koga ćemo birati na sljedećim izborima! Prevladavajući stav u društvu jest taj da prvi dojam nikad ne griješi, stoga mu se ljudi često i priklanjaju.

Istina je, kao uvijek, negdje na pola puta

Općenito možemo reći da je prvi dojam ispravan u oko 30 posto slučajeva, i to uglavnom za tzv. velikih pet crta ličnosti (ekstraverzija vs. introverzija, savjesnost, otvorenost, ugodnost, neuroticizam). Također, ljudi su zapravo poprilično točni u procjeni drugih ljudi. Prilagodili smo se čitanju i tumačenju neverbalnih oblika komunikacije – zapravo, većina nas je bolja u tome nego što smo svjesni.

Dakle, kada u javnom prijevozu odlučite ne sjesti pokraj neke osobe jer se doima opasnom, znanstvenici kažu kako ćete u tri od deset slučajeva biti u pravu. U sedam preostalih slučajeva, procjena će biti pogrešna. Možda je ta osoba samo namrgođena i odbijajućeg stava jer je imala veoma loš dan na poslu.

Prvi dojam i osnovna atribucijska pogreška 

Kada procjenjujemo nečije crte ličnosti na osnovu prvih nekoliko sekundi poznanstva, izvrgavamo se mogućnosti osnovne atribucijske pogreške. Ovaj fenomen u psihologiji znači da ćemo možda pogrešno procijeniti nečije trenutačno ponašanje kao uobičajeno ponašanje te osobe, a zapravo je ono uzrokovano pukom situacijom u kojoj se osoba našla.

Primjerice, kada uđete u dućan u kojem vas prodavačica ne pozdravi, a vi na temelju toga zaključite kako je ona jako neljubazna osoba možda ste napravili osnovnu atribucijsku pogrešku. Možda prodavačica nije općenito neljubazna osoba nego je jako umorna, nije vas vidjela, ili je upravo saznala neke loše vijesti.

Također, novija istraživanja sugeriraju da se prvi dojam događa i kao odgovor na podražaje koji nemaju veze s osobom koju tek upoznamo! Primjerice, ako osobu prvi put upoznamo sjedeći za stolom koji je nestabilan, veća je vjerojatnost da ćemo ju proglasiti manje pouzdanom. Ili, ako nekoga upoznamo u neurednoj i prljavoj prostoriji, manje će nam se svidjeti.

Prisutnost ili odsutnost fizičke topline također utječe na prvi dojam! Psiholog L. Williams i J. Bargh otkrili su u svojim istraživanjima kako su ispitanici koji su u rukama držali šalicu vruće kave druge osobe procjenjivati emocionalno toplijima i darežljivijima od ispitanika koji su u rukama držali čašu hladnog napitka.

Vrijeme – jako dobar „razrjeđivač“ prvog dojma

Kako ne bi sve ostalo na prvom dojmu, važno je reći kako je vrijeme jako dobar „razrjeđivač“ prvog dojma. Logično, što nekoga dulje znamo, manje ćemo biti pod utjecajem prvog dojma koji smo stekli o toj osobi.

Dakle, prilikom prvog dojma, treba biti svjestan da su ljudi skloni atribucijskim pogreškama. Stoga, kako biste povećali točnost svojih dojmova, sjetite se da oni ponekad imaju malo veze s osobom koja se nalazi preko puta vas. Ali, također budite svjesni da ljudi često dobro procjenjuju neke od karakteristika ličnosti i da dobro „čitaju“ neverbalne znakove, stoga nemojte zanemariti vašu intuiciju prilikom donošenja određenih odluka.

Ukratko, jednako smo sposobni donijeti izvanredno točne procjene ljudi, ali i napraviti velike greške prilikom procjenjivanja. Sa sviješću o tome, na vama je da odredite što će prevagnuti u vašem životu.