Ono što ni ne znamo da znamo jako nam je korisno

U opasnim situacijama, smišljeno djelovanje je luksuz. Primjerice, da smo suočeni s medvjedom koji trči prema nama, ne bismo imali vremena razmišljati o tome što je najbolje učiniti. Postupili bismo intuitivno i vjerojatno bismo počeli bježati.

Međutim, osim u ovim ekstremnim i očiglednim primjerima, intuiciju zapravo gotovo svakodnevno koristimo u životu, a da toga nužno nismo niti svjesni.

Što je intuicija?

Intuicija je oblik znanja koji se javlja u svjesnom umu bez očiglednog povoda. Na nju možemo gledati kao na dio nesvjesne inteligencije koja nam treba jednako tako kao što nam treba svjesna inteligencija.

Dakle, ona je produkt nesvjesnog uma koji registrira informacije bez našeg (svjesnog) znanja, a onda u „ključnim“ trenutcima crpi te informacije iz prošlog iskustva kako bi nam pomogao donijeti određene odluke. Intuicija je sve ono što ne znamo da znamo.

Kako nam intuicija može pomoći?

Brojna istraživanja pokazuju isto: intuicija je ljudima vrlo korisna. Ne samo da je brža od racionalnog promišljanja, već je često i točnija.

Primjerice, u jednom istraživanju, ispitanici su pogledali 10 sekundi video predavanja profesora te su potom bili upitani da procijene njegovu učinkovitost. Rezultati procjene na temelju isječka bili su u značajnoj mjeri povezani s rezultatima procjene studenata koji su profesora slušali cijeli semestar. Druga skupina ispitanika također je pogledala isječak predavanja u trajanju 10 sekundi, ali su ti ispitanici prije davanja svoje procjene morali napisati esej u kojemu su argumentirali svoj stav. Rezultati takve procjene bili su značajno manje točni od skupine koja prilikom davanja procjene „nije smjela“ koristiti racionalno zaključivanje.

Dakle, intuicija je vrlo učinkovita ako o njoj ne razmišljamo predugo. Primjerice, intuicija se pokazala vrlo korisnom prilikom detektiranja laži i opasnosti.

Je li naša intuicija uvijek ispravna?

Unatoč iznimnoj korisnosti, moramo biti svjesni ograničenja intuicije koja nas u nekim situacijama može odvesti u potpuno pogrešnom smjeru. Brojna istraživanja pokazuju da intuicija nije dobar „alat“ prilikom biranja zaposlenika. Naime, kada se intuicija javi, često nam oblikuje mišljenje do mjere da naprosto postanemo pristrani.

Primjerice, istraživanja potvrđuju da to što nam se netko „intuitivno svidi“ na razgovoru za posao ne mora značiti da će ta osoba doista biti uspješnija na tom radnom mjestu od nekoga tko nam se ne svidi na prvu (uspješnost na poslu ovisi o brojnim čimbenicima, a ne samo prvom dojmu).

Zaključno, ni srce ni glava ne mogu postojati odvojeno, stoga se ne treba pitati je li bolje odluke donositi intuitivno ili analitički. Prava vještina u donošenju odluka ili rješavanju problema nalazi se upravo u kombinaciji intuicije i razuma, a dobar „omjer sastojaka“ često stječemo iskustvom.