Ogledalo, ogledalce: Velika je razlika između narcisoidnosti i samopoštovanja

Većini je poznata priča o Narcisu, mladiću koji je bio toliko prekrasan da bi se svi koje bi susreo zaljubili u njega. Međutim, Narcis je bio bezosjećajan i nikoga nije volio. Jednoga dana, dok je pio vodu iz jezera, ugledao je svoj odraz u bistroj vodi, te se toliko njime fascinirao da je na kraju upao u jezero i utopio se.

Od Narcisa, mitskog lika iz grčke mitologije, nastao je pojam narcisoidnost. Narcisoidnost, prema riječima psihologinje G. Seidman, predstavlja ekstremnu usmjerenost i grandiozan pogled na sebe. Osobe s izraženom narcisoidnom crtom ličnosti imaju pretjeranu potrebu da im se drugi dive i osjećaju se povlašteno u odnosu na druge. Takve osobe često će se, primjerice, složiti s izjavama poput: “Sposobniji sam od većine ljudi”.

Narcisoidnost se javlja kao odgovor na vlastitu nesigurnost, nedostatnost. Kod visokog samopoštovanja osoba osjeća vlastitu vrijednost i ima samopouzdanja, sliku o sebi gradi na postignućima, ali svjesna je svojih nedostataka

Narcisoidnost kao društveni fenomen

U posljednje vrijeme sve se više govori o porastu narcisoidnosti u društvu, pogotovo među tzv. Milennial generacijom, rođenom između 1980. i 2000. godine koju je psihologinja Jean M. Twenge u svom radu nazvala i “Generacijom Ja”.  U jednom od svojih istraživanja na uzorku velikog broja američkih studenata pronašla je kako je pojava narcisoidnih karakteristika postala značajno izraženija kod studenata u odnosu na ranije godine. 

Nije, stoga, čudno da su se istraživači u posljednjih nekoliko godina jako zainteresirali za potencijalnu povezanost između narcisoidnosti i društvenih mreža. Jer, društvene mreže poput Facebooka i Instagrama daju nam istovremeno osjećaj zajedništva i izolacije, pa zaštićen ekranom, kako bi poznati filozof Slavoj Žižek rekao, “naš Id dobiva krila”.

Postavlja se pitanje – jesu li društvene mreže, kako neki tvrde, doista pogodovale sve većoj pojavi narcisoidnosti u društvu?

Selfie kao dokaz narcisoidnosti?

U posljednjih nekoliko godina mnogo se istraživala povezanost između Facebooka i narcisoidnosti. Studije su dosljedno pokazale nekoliko zanimljivih pojava: osobe koje su postizale više rezultate na upitniku koji mjeri narcisoidnost imale su više prijatelja na Facebooku, više su se označavale na slikama i češće su pisale nove statuse.

>>Strah od uspjeha i strah od neuspjeha samo su dvije strane istog novčića. Gotovo nitko se ne boji uspjeha, ali postoje ljudi koji ga odbijaju kako bi izbjegli neugodnosti i razočarenja u budućnosti.<<

A kakva je veza između učestalosti objave selfieja i narcisoidnosti?

Zanimljivo istraživanje na tu temu je provedeno na uzorku od gotovo 600 ispitanika u Poljskoj. Pretpostavka istraživača bila je da što više selfieja osoba postavlja na društvene mreže, to će veći rezultat imati na upitniku koji mjeri narcisoidnost. Rezultati su pokazali da povezanost između narcisoidnosti i količine objavljenih selfieja postoji, ali je ona doista mala. Ipak, kod muškaraca je povezanost između različitih dijelova narcisoidnosti (poput taštine, potrebe da im se drugi dive, da budu vođe) u većoj mjeri povezana s količinom objavljenih selfieja. Kod žena, s druge strane, pronađena je povezanost između količine postavljenih selfieja i dijela narcizma vezanog uz potrebu da im se drugi dive. Iz spomenutog istraživanja vidljivo je da narcisoidnost može objasniti samo mali dio potrebe za objavljivanjem velike količine selfieja na društvenim mrežama. Stoga, iako postoji određena povezanost, nepravedno je optužiti isključivo društvene mreže za povećanu pojavu narcisoidnosti u društvu.

Samopoštovanje vs. narcisoidnost

U cijeloj priči, jako je važno razdvojiti pojam samopoštovanja od pojma narcisoidnosti. Kod narcisoidnosti, grandiozan osjećaj vlastite vrijednosti počiva na strahu od slabosti i neuspjeha, javlja se kao odgovor na vlastitu nesigurnost, nedostatnost. S druge strane, kod visokog samopoštovanja osoba osjeća vlastitu vrijednost i ima samopouzdanja, sliku o sebi gradi na postignućima, ali svjesna je svojih nedostataka i nastoji ih promijeniti. Osobe visokog samopoštovanja nemaju potrebu svoju vrijednost mjeriti likeovima na društvenim mrežama.