Obuzdajte bijes: ljutnja može ugroziti zdravlje srca 

Ljutnja je nezaobilazan dio našeg života te je nemoguće živjeti i raditi, a da nas povremeno ne preplavi bijes. Međutim, ako se često ljutite, otkriće američkih znanstvenika moglo bi vas natjerati da razmislite o tehnikama obuzdavanja emocija s ciljem očuvanja zdravlja srca. Naime, kratkoročno, učinak ljutnje na naše zdravlje može biti reverzibilan, ali ponovljeni napadaji ljutnje mogu dodatno povećati rizik od nastanka bolesti srca i krvnih žila.

Otrovna za srce

Otkriće koje je nedavno objavljeno u stručnom časopisu Journal of the American Heart Association, a o kojem piše i zdravstveni web portal Healthline.com, otkriva složen odnos između mentalnog i fizičkog zdravlja, točnije, između osjećaja i zdravlja krvnih žila. Ljutnja se je pokazala „kardiotoksičnom“ te je moguće da povećava rizik od srčanih bolesti, barem ako je vjerovati riječima Daichi Shimboa, kardiologa i profesora medicine na Odjelu za kardiologiju na Medicinskom centru Columbia University Irving i prvog autora ove znanstvene studije.

Oduševljenost novim spoznajama podijelili su i drugi znanstvenici koji nisu bili uključeni u istraživanje, poput Abinasha Achrekara sa Sveučilišta u Novom Meksiku, a koji je otkriće američkih kolega nazvao fantastičnim. Oni su, kaže Achrekar, donijeli potpuno nov pogled na vaskularnu biologiju, odnosno na to kako funkcioniraju naše zdrave stanice u dodiru s nečim kao što je svakodnevno ljudsko emocionalno stanje.

Što otkriva studija?

Znanstvenici u timu Daichi Shimboa istražili su odnos između emocionalnog stanja i zdravlja endotelnih stanica koje oblažu unutrašnjost krvnih žila, a ključne su za održavanje zdravog protoka krvi po cijelom tijelu te su važan opći pokazatelj vaskularnog zdravlja.

Studijom su obuhvatili 280 zdravih odraslih sudionika koje su slučajnim odabirom svrstali u četiri skupine, odnosno bila je riječ o četiri zadatka/područja emocionalnog prisjećanja:

• ljutnja,
• anksioznost,
• tuga i
• emocionalno neutralno stanje.

Nakon sesije su koristili kombinaciju seroloških markera kojima su procijenili zdravlje endotelnih stanica. Također su testirali reaktivnu hiperemiju, odnosno brzinu kojom se krvne žile mogu proširiti te tako omogućiti protok krvi nakon okluzije. Reaktivnu hiperemiju svi povremeno iskusimo. Događa se, primjerice, kada „zaležite“ ruku tijekom spavanja, pa ona utrne. U tom trenu dogodila se je ishemija, odnosno nedostatak protoka krvi u ruci. Pokušate li ruku pomaknuti, osjetit ćete senzaciju poput iglica, trnaca, a koja daje do znanja da se cirkulacija oporavlja – to je reaktivna hiperemija. Ona pokazuje koliko brzo krvne žile mogu povećati protok krvi kroz ishemično područje. Nekima će trebati dulje, a nekima kraće vrijeme da se zaležana ruka potpuno oporavi. Ljutnja taj proces može oduljiti, otkrili su istraživači.

Naime, ljutnja negativno utječe na zdravlje endotelnih stanica ometajući sposobnost širenja krvnih žila te tako ograničavajući protok krvi. Ovakvo stanje je ponekad potrajalo i do četrdeset minuta nakon vježbe prisjećanja na ljutnju, odnosno do povratka na početnu razinu, što nije bio slučaj i kod ostala tri emocionalna stanja.

„Naši podaci sugeriraju da su mehanizmi koji dovode u vezu anksioznost i tugu s rizikom od srčanih bolesti drugačiji od onih koji dovode u vezu kardiovaskularni rizik i ljutnju. To nas nagoni na misao da  budemo oprezni pri grupiranju različitih negativnih emocija u isti koš“, izjavio je prof. Shimbo.

Tijelo pod stresom

Ljutnja na tijelo i um ostavlja dubok trag, ona dira u naše mehanizme obrane od prijetnje; riječ je o iskustvu prijetnje koju osjećamo od drugih, ali i izražavanju prijetnje prema drugima. U mozgu je taj osjećaj lociran u amigdali odakle se pokreće mehanizam „bori se ili bježi“, a koji nam je kroz povijest omogućio preživljavanje.

Kada smo ljuti, preplave nas kateholamini, hormoni koje oslobađaju nadbubrežne žlijezde u odgovoru na stres. To su derivati aminokiseline tirozina, a dolaze u obliku dopamina, adrenalina (epinefrina) i noradrenalina (norepinefrina). Zbog njihova lučenja događaju se fiziološke reakcije poput ubrzanog pulsa i porasta krvnog tlaka.

Treba spomenuti da novo istraživanje nije prvo koje je proučavalo povezanost bijesa i zdravlja srca. Tako su znanstvenici s Harvarda 2014. godine otkrili da su prvi sati nakon izbijanja bijesa ključni – u tom je razdoblju povećan rizik od srčanog ili moždanog udara. Što je češće pojedinac doživljavao epizodu ljutnje, to je rizik bio veći.

Strategije za trenutno smirenje u napadu bijesa

Mehanizam po kojem ljutnja dovodi do nepovoljnih ishoda po zdravlje srca i krvnih žila, nije do kraja razjašnjen, ali veza je svakako otkrivena i mora se ozbiljno uzeti u obzir u raspravama o mentalnom zdravlju. Um je doista povezan s tijelom, pa tako i ljutnja doista može utjecati na protok krvi, čak i kada je riječ o kratkotrajnim, ali intenzivnijim ispadima ljutnje.

Dakle, kad sljedeći put osjetite navalu bijesa, dobro je duboko udahnuti i pitati se vrijedi li neka situacija ili osoba cijene koju bismo mogli platiti za ljutnju u zdravlju našeg srca i krvnih žila. A za trenutno smirivanje u trenutku ljutnje, donosimo nekoliko praktičnih savjeta stranice posvećene prevenciji nasilja u obitelji TheHotline.org.

• Recite sebi da se smirite. Na primjer, možete ponavljati nježne fraze poput „Samo polako“, „Ohladi se“, „Sigurni smo“ ili bilo što drugo što vama odgovara.
• Prisilite se napustiti konkretnu situaciju koja vas je razljutila. Prošećite se, idite trčati, ali svakako se maknite i nastojte se ne vratiti prerano.
• Koristite vizualizaciju za smirenje. Zatvorite oči i zamislite da se nalazite na svom omiljenom mjestu.
• Brojite do 10 (ili do 50, do 100…) ako osjećate da ćete učiniti ili reći nešto loše. To je brz i jednostavan način da se mentalno odvojite od situacije.

• Doslovno se ohladite – poprskajte malo hladne vode po licu.
• Usporite i usredotočite se na svoje disanje. Svjesno disanje uključuje spore, duboke udisaje kroz nos i spore izdisaje na usta.
• Nazovite prijatelja ili člana obitelji koji vas podržava te vas može poslušati i smiriti.
• Pokušajte negativne, bijesne misli zamijeniti pozitivnima, racionalnima. Čak i ako se osjećate uzrujano, podsjetite se da ljutnja neće ništa popraviti.

Korišteni izvori: Healthline, TheHotline.org