Nitko to ne voli: pa zašto onda ljudi uopće ogovaraju?

Prema evolucijskoj psihologiji, boravak u zajednici u prošlosti je bio neophodan za naše preživljavanje. Gledajući iz perspektive cjelokupnog ljudskog postojanja, ljudi su tek nedavno izašli iz plemenskog načina življenja i zakoračili u kulturu koja (često) promovira individualizam. Međutim, to ne znači da socijalni aspekt ljudskih života i dalje ne dominira našim svakodnevicama. Drugim riječima, naš mozak je i dalje „uštiman“ djelovati po zakonima socijalnog konteksta, a odnosi s drugima su nam itekako važni.

Ali, kako se ogovaranje uklapa u tu priču?

Kako nam je evolucija omogućila ogovaranje

Ako se ponovo osvrnemo na teorije evolucijske psihologije, nekoliko elemenata omogućuje ljudima da ogovaraju:

• mogućnost govora – ljudi imaju fiziološku mogućnost da govore.
• jezik – ljudi su razvili sustav verbalnih simbola za međusobnu komunikaciju.
• sposobnost našeg mozga da razumije složene socijalne interakcije – ljudi svakodnevno sudjeluju u nizu socijalnih odnosa, a svaki od njih ima svoja pravila, način ophođenja i komunikacije (primjerice, ne razgovarate jednako s partnerom/icom i nadređenim/om).

Sada znamo koji elementi omogućuju ogovaranje, ali ostaje neodgovoreno pitanje – zašto to činimo?

Sve zbog prirode i društva

Prema istraživanju iz 2008. godine objavljenom u časopisu Scientific American, ljudi su „biološki programirani“ da uživaju u ogovaranju, a osim bioloških, tu su i socijalni razlozi ogovaranja:

• Socijalno povezivanje – ljudi ogovaraju jer se žele povezati s osobom s kojom ogovaraju. To je način stvaranja veze temeljem prešutnog, a koje kazuje: vjerujem ti dovoljno da podijelim ovu informaciju s tobom.
• Networking – ljudi ogovaraju jer žele zadržati ili dostići određeni socijalni status u društvu.
• Utjecaj – ljudi ogovaraju jer žele zadržati određeni socijalni utjecaj. Primjerice, putem ogovaranja drugih, osobe pred ostalima žele prikazati sebe u što boljem svjetlu („ja sam potpuno suprotan/na onome kojeg/ju upravo ogovaram“).

Suzdržavanje od ogovaranja je važno

Sada kada znamo zašto ogovaramo, možemo osvijestiti sve ono negativno što ogovaranje donosi. Premda ogovaranje ne činimo nužno iz malicioznih razloga, ono svejedno može napraviti veliku štetu osobi koju ogovaramo, jer ona nije prisutna da se obrani od ružnih riječi.

I premda ogovaranje u ljudima može izazvati osjećaj ugode, ta vrsta ugode je nešto bez čega možemo, za razliku od hrane ili sna. Kada vas uhvati poriv za ogovaranjem, dobro se prisjetiti kako se novčić lako može okrenuti na drugu stranu, pa drugi put vi možete biti tema ogovaranja. Tako vježbajte suzdržavanje od ogovaranja jer i neogovaranje nam može ući u naviku ako se dovoljan broj puta suzdržimo, a užitak potražimo u moralnom zadovoljstvu zbog suzdržavanja od ogovaranja.

Od pomoći pritom može biti i odgovaranje na sljedeća pitanja:

• Vjerujete li ljudima koji mnogo ogovaraju?
• Cijenite li osobe koje isključuju druge iz društva?
• Cijenite li one koji se prikazuju superiornijima od drugih?
• Podržavate li one koji se naslađuju nevoljom drugih?

Vaši će odgovori sigurno biti dovoljni za zaključnu riječ u ovom članku.