Nexting ili očekivanje sljedećeg: život u budućnosti nije recept za sreću

Sposobnost planiranja i razmišljanja o budućnosti donosi puno pozitivnoga, a mnogi znanstvenici se na ljudski mozak referiraju kao na „stroj za predviđanje“. Kada govorimo o kratkoročnom predviđanju budućnosti, često se u psihologiji spominje misaoni proces pod nazivom „nexting“ (izvedenica iz engleskog: „next thing“, u doslovnom prijevodu „sljedeća stvar“).

Što je nexting?

Znanstvenim rječnikom, nexting je sposobnost da donosimo veliku količinu kratkoročnih predikcija temeljenih na senzornom inputu. Primjerice, ljudi mogu predvidjeti koja riječ slijedi u rečenici temeljeno na prethodnim riječima.

Riba ribi grize.

Očekivali biste da će u prethodnoj rečenici zadnja riječ biti „rep“, zar ne? Upravo ste svjedočili procesu nextinga. Nexting nam, dakle, omogućuje kratkoročnu predikciju budućnosti, što je dobro i korisno. Međutim, nexting u današnjem svijetu može biti i izvor frustracije, o čemu piše i psiholog Mitch Abblett u svom članku za portal Psychology Today.

Drugo lice nextinga

Jeste li se nekada zatekli u situaciji kada vama omiljena serija još nije ni završila, a vi ste već počeli razmišljali o tome što ćete sljedeće gledati na Netflixu? Imate li naviku za vrijeme izlaska s prijateljima provjeravati društvene mreže, s mišlju da vas tamo očekuje nešto bolje i zanimljivije?

U ovom kontekstu, prema dr. Abblettu, nexting je proces skretanja misli sa sadašnjeg trenutka na očekivanje nekih budućih (ljepših, ugodnijih, zabavnijih) događaja. Ovaj proces u nama izaziva otpuštanje dopamina (hormona koji čini da se osjećamo zadovoljno). Međutim, pretjerano „bivanje“ u budućnosti nam u suštini onemogućuje da uživamo u sadašnjosti, odnosno u onome što se upravo događa. Tako nam nexting dugoročno može stvoriti osjećaj nezadovoljstva.

Mogli bismo reći kako je nexting u ovom kontekstu recept za frustraciju jer mi život možemo uistinu proživljavati samo u sadašnjem trenutku.

Kako zaustaviti nexting?

Istraživanja poput onog Brewer i suradnika (2011) sugeriraju da praksa mindfulnessa može pomoći u smanjivanju nextinga kako ga opisujemo u ovom potonjem kontekstu.

Mindfulness je koristan budući da naglasak stavlja na praksu bivanja u sadašnjem trenutku, umjesto na (pretjeranu) anticipaciju budućnosti. Drugim riječima, svjesnim bivanjem u sadašnjem trenutku možemo aktivno preuzeti kontrolu, ne prepuštajući se mislima o „sljedećem velikom trenutku“.

Primjer za vježbu mindfulnessa

Profesor Abblett u članku predlaže isprobavanje sljedeće vježbe:

• Postanite svjesni: počnite primjećivati sve trenutke u kojima vam misli krenu teći u smjeru budućnosti. Primjerice, možda će sam pogled na mobitel automatski u vama izazvati želju da pogledate što se događa na društvenim mrežama. Tek kada postanemo svjesni situacija u kojima nešto radimo, isto možemo promijeniti.
• Dišite: umjesto da posegnete za mobitelom ili se prepustite mislima koje vas odvode u anticipaciju budućnosti, pokušajte se koncentrirati na disanje. Osjetite svoj dah, udahnite i izdahnite. Postanite svjesni sadašnjeg trenutka.
• Promatrajte: pokušajte se staviti u poziciju promatrača svojih misli – vi niste vaše misli, vi ste onaj koji ih promatra.
• Usidrite se: osjetite svoja stopala kako se čvrsto upiru o pod ili oslonite dlan u blizini srca. Ovo je vaše „sidro“ za sadašnji trenutak.
• Preuzmite odgovornost za „sada“: vi djelujete samo u sadašnjosti, dopustite si doživjeti sadašnji trenutak bez potrebe da misli krenu bježati u budućnost. U redu je ako to na početku ne dolazi lako. Učestalim ponavljanjem ove vježbe, vjerojatno ćete primijetiti kako vam bivanje u sadašnjem trenutku postaje jednostavnije.

Svjesno izaberite na što ćete se usmjeriti

Zaključno, nije neobično da se kao ljudska bića zaokupljamo mislima vezanima za budućnost. Nexting je prirodni proces naše moždane aktivnosti i sposobnosti zamišljanja budućnosti. No, isto tako, važno je pritom ne izgubiti kontakt sa sadašnjošću.

Svjesnost o procesima koji se nalaze u podlozi nextinga, kako ga opisuje prof. Abblett, osnažuje nas u smjeru promjene – odnosno, daje nam mogućnost da odaberemo drukčije. Da odaberemo prisutnost umjesto scrollanja, bivanje u sadašnjosti umjesto pretjeranog razmišljanja o budućnosti. Da svjesno biramo na što usmjeravamo svoju pažnju.