Mračna strana hladnih dana: jesenska depresija

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji depresija je jedna od glavnih zdravstvenih teškoća u svijetu. Više od 300 milijuna ljudi različite dobi boluje od depresije, a navedena brojka je u stalnom porastu.

Depresija se može javiti u više oblika, pa tako, primjerice, razlikujemo veliku depresiju, distimiju (depresivne simptome niske razine), kao i netipičnu depresiju (kada simptomi ne zadovoljavaju mjerila drugih depresivnih poremećaja).

Ponekad se depresija može javiti na sezonski način, tipično tijekom jeseni ili zime – tada govorimo o sezonskom afektivnom poremećaju, odnosno onome što neki nazivaju jesenskom depresijom.

Uzroci sezonskog afektivnog poremećaja

Prema definiciji, sezonski afektivni poremećaj je ponavljajuća depresivna epizoda koja se događa uvijek u istom godišnjem periodu barem dvije godine za redom. Ovo stanje mnogi nazivaju jesenski ili zimski blues jer se najčešće javlja tijekom jesenskih i zimskih mjeseci te traje do proljeća.

Smatra se da potencijalni razlog jesenskog bluesa leži i u količini dnevnog svjetla koje osoba prima u značajno manjoj količini tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, a što posljedično utječe i na razine serotonina i melatonina – tvari koje utječu na naše raspoloženje te reguliraju budnost i spavanje.

Prepoznajte simptome

Prema DSM-5 dijagnostičkom i statističkom priručniku za mentalne poremećaje, česti simptomi jesenske depresije uključuju osjećaj tuge i bespomoćnosti, suicidalne misli, pretjerano spavanje, promjenu apetita, dobitak na tjelesnoj težini, težak osjećaj u rukama i nogama, pad energije, smanjenje fizičke aktivnosti, teškoće u koncentraciji, iritabilnost, izbjegavanje društvenih događanja.

Što pomaže?

Za olakšavanje jesenske i zimske depresije, osim lijekova i psihoterapije, neki stručnjaci koriste svjetlosnu terapiju (ne bi li se regulirala proizvodnja maloprije spomenutog hormona melatonina i neurotransmitera serotonina). Primjena fototerapije u psihijatriji započela je prije nekoliko desetljeća u Skandinavskim zemljama čije su mračne zime nadaleko poznat fenomen. U Švedskoj, zemlji koja je među prvima usvojila principe svjetlosne terapije, u klinikama se nerijetko ide i korak dalje, pa se pacijentima, s ciljem olakšavanja tegoba, preporučuje oblačenje svijetle odjeće te boravak u bijelim prostorima ispunjenima svjetlom.

Možemo li izbjeći jesenski blues?

U smislu nastojanja prevencije sezonskog afektivnog poremećaja, preporučuju se sve aktivnosti koje i inače doprinose boljoj ravnoteži organizma i dobrom zdravlju. To, primjerice, uključuje redovito vježbanje, učenje te primjenjivanje tehnika mindfulnessa, provođenje vremena u prirodi i učenje strategija nošenja sa stresom. Vrlo je važno imati i ustaljen ciklus spavanja i budnosti.

Zaključno, ako se mučite s nekim od spomenutih simptoma koji mogu ukazivati na sezonski afektivni poremećaj, svakako se javite liječniku koji će vas uputiti u daljnji tretman i liječenje. Sezonski afektivni poremećaj možda se ne može uvijek i kod svakoga spriječiti, ali u suradnji s liječnicima, zimski mjeseci se svakako mogu učiniti podnošljivijima.