Kronični umor: Problem suvremenog načina života

Sindrom sagorijevanja na poslu samo je jedan u nizu brojnih uzroka kroničnog umora.

Ponedjeljkom ujutro obično se sjetim jednog svog cimera iz studentskih dana. Njegova najdraža uzrečica je bila: „Ponedjeljkom ni trava ne raste“. Nismo nikad osmislili kako bi se to dalo empirijski provjeriti i znanstveno dokazati, ali većina ljudi složila bi se s ovom izjavom dok se ujutro, nakon kratkog vikenda, teška srca izvlači iz kreveta i sprema za novi radni tjedan.

Krajnost su ipak oni koje još od nedjelje navečer obuzima nervoza od pomisli na radno mjesto, ljude ili zadatke koji ih čekaju. Iscrpljeni, kronično nenaspavani i umorni, cinični su kad pričaju o kolegama i radnim zadatcima, ali i sebi samima, jer se osjećaju neefikasni i nedorasli poslu. Okolina ih često etiketira kao čangrizave ili lijene, međutim, moguće je da se radi o osobi koja proživljava burnout na poslu i zapravo traži pomoć.

>>Umor i iscrpljenost čine našu kožu sivom, grubom i starijom no što je. Kvalitetna njega kože i prehrana bogata vitaminima, kao i par kozmetičkih trikova, pomoći će vam da licu vratite blistav i odmoran izgled<<

Od drugih simptoma mogu biti prisutni zaboravljivost, tjeskoba, razdražljivost, nespecifične fizičke smetnje kao što su palpitacije, probavne smetnje i glavobolje.

Sindrom sagorijevanja na poslu

Sindrom sagorijevanja na poslu samo je jedan u nizu brojnih uzroka kroničnog umora. Radno mjesto jedan je od ključnih čimbenika koji utječu na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, a sindrom sagorijevanja na radu češće je povezan sa zanimanjima koja su orijentirana na rad s ljudima, kao što su liječnici, učitelji, policajci i njegovatelji.

Pri tome treba naglasiti da se burnout može razviti i kod članova obitelji koji skrbe za teškog kroničnog bolesnika zbrinutog kod kuće. Loša organizacija na poslu, narušeni međuljudski odnosi, vremenski rokovi, donošenje važnih odluka, smjenski rad i slično, mogu imati negativan utjecaj na mentalno zdravlje i na osjećaj dobrobiti pojedinca.

Stres povezan s poslom nastaje kad zahtjevi i pritisak na poslu postanu veći od znanja i vještina radnika te predstavljaju izazov za njegovu sposobnost prilagodbe. Stres se može manifestirati različito: kroz razne oblike ovisničkog ponašanja (pušenje, alkohol, kockanje, droge), razdražljivost, poremećaje koncentracije ili donošenja odluka, smetnje spavanja. Dugotrajna izloženost stresu može uzrokovati anksiozne ili depresivne poremećaje što može biti uzrok čestih bolovanja i pada produktivnosti.

Spavanje je neophodno za oporavak metabolizma

Poremećaji spavanja sve su češći i sve veći problem, a najčešće su samo simptom  druge tjelesne i/ili psihičke bolesti.  Spavanje je dio kronobiološkog ritma, ciklusa budnost-spavanje. Moglo bi se opisati kao fiziološki, periodični i privremeni prekid budnosti, kad je motorička aktivnost snižena, a stanje svijesti promijenjeno, pri čemu je opažanje vanjske situacije bitno smanjeno.

Spavanje ima nenadoknadivo značenje za oporavak metabolizma, regeneraciju i rast stanica te za obnavljanje receptorskog sustava. Spavanjem se postiže i stabilizacija procesa pamćenja.

Kronični umor kao jedan od simptoma

Niz somatskih stanja također na listi simptoma može imati kronični umor – anemija ili slabokrvnost bilo kojeg uzroka (obilne i neredovite menstruacije, krvarenja iz probavnog sustava, stanja nakon operacija, poroda), kronični hepatitisi (najčešće virusni, ali isto tako kronična upala jetre uzrokovana imunološkim poremećajem, alkoholom, nekim drugim metaboličkim poremećajima) čak i dugotrajnije viroze, pogotovo mononukleoza nakon koje često ostane umor i kroz dulji period.

Neprepoznate bolesti endokrinih žlijezda, najčešće štitne, uz ostale simptome prezentiraju se i kroničnim umorom. Intolerancije na hranu, posebno celijakija, kojoj se u posljednje vrijeme posvećuje više pažnje, također mogu biti uzrok.

Tu su i kardiovaskularne bolesti, poremećaji oksigencije (opskrbljenosti kisikom), uključujući i apneju u spavanju. Popis bi se mogao još znatno produljiti.

Zaključimo – kronični umor nije normalno stanje, stoga ga nemojte ignorirati.