Krhki poput finog porculana: dobre i loše strane emocionalne osjetljivosti

Sigurno znamo osobu (ili smo sami takvi) koju i najmanja opaska da nešto nije u redu može povrijediti. Osjetljive osobe će se zbog kritike ili percepcije da je izgovoreno kritika (primjerice, „ne mogu pročitati tvoj rukopis.“ ili „dugo me nisi zvala.“), osjetiti povrijeđeno ili ugroženo, što može rezultirati verbalnim napadom ili povlačenjem u sebe. Stoga, da bismo definirali tko su to osjetljive osobe, najprije moramo vidjeti kako je njihova osjetljivost povezana sa samopouzdanjem i odnosom s drugim ljudima.

Što je hipersenzibilnost?

Osjetljive ili, kako ih neki nazivaju, hipersenzibilne osobe, u psihološkoj literaturi opisuju se kao oni pojedinci čije samopouzdanje proizlazi iz odnosa s drugim ljudima. Dakle, ako osjetljiva osoba percipira da su njezini odnosi s drugim ljudima dobri, ona će se osjećati dobro. Ali, na prvi znak da se nešto „događa“ s odnosom, osoba će postati iznimno nesigurna. To „događanje“ može, ali i ne mora imati uporište u realnosti. Dakle, komentar iz ranijeg primjera da osoba ima nečitak rukopis, može doista biti bezazlen komentar, a može biti i kritika. Ono što je kod osjetljivih osoba specifično, jest način na koji oni reagiraju na taj komentar, odnosno način na koji reagiraju na njegovu potencijalnu dvosmislenost.

Osjetljive osobe, kao što smo rekli, trebaju pozitivne emocionalne veze s drugim ljudima kako bi se osjećali samopouzdano, a kada se one poljuljaju, samopouzdanje vrlo opada. Mogli bismo reći da što više odnosi s drugim ljudima diktiraju osjećaj vrijednosti osobe, to je ona osjetljivija.

Povezanost osjetljivosti i tumačenja dvosmislenih situacija

Ali, tu priča ne staje. U istraživanju Yanga i Girgusa (2018), pokazalo se kako su osjetljive osobe sklone tumačiti dvosmislene socijalne situacije kao negativne više nego što će to učiniti osobe koje ne svrstavamo u osjetljive. Dakle, ne utječe samo kritika na samopouzdanje osjetljive osobe, već na njega utječe i dvosmislenost određene izjave, koju su osjetljivi pojedinci skloni negativno protumačiti.

Za primjer ćemo uzeti onaj dan u spomenutom istraživanju, u kojemu su istraživači od ispitanika tražili da procijene rečenicu „zaboravio si me nazvati“, nakon koje je uslijedila duža pauza. Pauza bi, naravno, mogla značiti mnogo toga: od toga da je osoba razmišljala što će sljedeće reći, do toga da se je nečeg sjetila ili je bila ljuta, bilo joj je neugodno…

Ono što su Yang i Girgus otkrili bilo je to da su osjetljivije osobe na tu dvosmislenu izjavu, a potom i na pauzu koja je uslijedila, bili spremniji reagirati kao na kritiku, odnosno, vrednovali su pauzu kao napad/osudu.

Pozitivne strane osjetljivosti

Premda su mnogi skloni na osjetljivost gledati kao na negativnost (često ljudi znaju reći da je netko „pretjerano osjetljiv“), osjetljivost ima i puno pozitivnih aspekata. Osjetljivi ljudi, upravo zato što tako pomno motre na sve potencijalne znakove kritike, također će spremnije uočiti kada se netko drugi nađe u određenoj neugodnoj situaciji ili se osjeti povrijeđeno.

Također, biti osjetljiv ne znači da s osobom nije nešto u redu. Razmislite što vam sve vaša hipersenzibilnost pruža: mogućnost dobrog uvida u vlastiti emocionalni svijet, želju za konstruktivnim i pozitivnim odnosima s drugim ljudima, osjećaj da su vam odnosi s drugim ljudima važni… Sve su to vrline koje ne treba tek tako odbacivati.

Ipak, važno je poraditi na uvjerenjima o sebi i svijetu koja često leže u podlozi hipersenzibilnosti. Ako osjećate da je vaša osjetljivost nešto što vas sputava u svakodnevnim odnosima ili narušava kvalitetu života, dobro je razmisliti o razgovoru s drugim ljudima, prijateljima, obitelji ili psihoterapeutom, koji će vam moći ponuditi drugi pogled na situacije s kojima se nosite.