Kako pobijediti FOMO, odnosno strah od propuštanja

Strah od propuštanja nije nova pojava; oduvijek su ljudi skloni uspoređivanju i mišljenju da je drugima bolje, što slikovito opisuje stara poslovica da je trava zelenija u tuđem dvorištu. Ali, otkako su se društvene mreže uvukle u sve pore života, FOMO je poprimio alarmantne razmjere.

Iskrivljen pogled na svijet

Budući da putem društvenih mreža imamo pristup izuzetno širokom krugu ljudi s kojima se možemo uspoređivati, lako je zaključiti da postoje mnogi čiji je život (naizgled) zanimljiviji, zabavniji, ljepši, bogatiji… od našeg. I da toliko toga propuštamo ako nismo stalno „povezani“ i „u toku“ sa svime što se događa. Tako nastaje začarani krug: prateći što drugi objavljuju na društvenim mrežama, osoba postaje sve nezadovoljnija vlastitim životom. Stoga se još više fokusira na to čime se drugi bave i počinje gledati svijet kroz njihove „filtere“, a zaboravlja biti – svoja.

Privid da je drugima bolje, a mi nemamo priliku sudjelovati u tome, može razorno djelovati na samopouzdanje te opasno iskriviti sliku o sebi i svijetu koji nas okružuje. FOMO potiče anksioznost, nesigurnost i osjećaj isključenosti, pogotovo kod osoba koje se ne mogu pomiriti s time da se svijet okreće i bez njih. Tako, naposljetku, doista i možemo propustiti mogućnost da učinimo nešto dobro sa sobom i svojim životom jer smo bili zaokupljeni tuđim pričama, umjesto da smo stvarali vlastite.

Vrijeme je za promjenu razmišljanja

Ako vas muči strah da vam izmiče nešto bitno – a možda se je taj strah dodatno pojačao zbog uvjerenja da ste uslijed koronapandemije „izgubili vrijeme“ te morate nadoknaditi propuštene prilike – razmislite o sljedećem:

• Način na koji se drugi predstavljaju njihova je i, najčešće, uljepšana verzija, koja je daleko od bajke. Umjesto da nastojite dokučiti u čemu je nečija „tajna uspjeha“, odvažite se prepoznati vlastite želje, potrebe i mogućnosti.
• Umjesto da zdvajate zbog nečega što nemate, razmislite o svemu što već imate. Budite zahvalni na tome i cijenite svoja postignuća.
• Ne možemo istodobno biti prisutni svugdje i imati sve. No, možemo odlučiti i odabrati ono što smatramo najboljim mogućim rješenjem u danom trenutku. Definirajte svoje vrijednosti i postupajte u skladu s njima. Dakle, činite, djelujte u stvarnom svijetu, a ne virtualnom.
• Postavljajući životne ciljeve, ljudi su često previše fokusirani na velike poteze: promijeniti posao, kupiti kuću, smršavjeti dvadeset kilograma… Treba, dakako, imati širu sliku, no u njoj se možete izgubiti ako nemate razrađen plan. Želje je lakše ostvariti prema načelu da „treba odgristi zalogaj kojeg možete prožvakati“. Stoga dugoročne ciljeve treba razdijeliti na kratkoročne, a njih pak razdijeliti na mikro ciljeve – manje, realistične i vrlo konkretne, izvedive odmah. Primjerice, ako je vaš dugoročni cilj da napišete knjigu, kratkoročni cilj može biti razrada nacrta knjige u roku od mjesec dana, a mikro cilj napisati 1500 riječi u jednom danu.

• Nemojte se povoditi za osobama i promidžbenim porukama koje vam nameću osjećaj da se morate promijeniti i činiti / kupovati određene stvari da biste bili sretniji.

Kao protuteža FOMO-u (fear od missing out – strah od propuštanja) postoji JOMO (joy of missing out – užitak propuštanja). Dakle, neke je stvari dobro (pro)pustiti kako bi u našem životu bilo mjesta da druge stvari prihvatimo!