Kako iskoristiti zavist za vlastiti rast

Svi se ljudi međusobno uspoređuju. Uspoređivanje je način na koji evaluiramo sebe, svoje ponašanje, vještine, znanja… To je način „mapiranja“ sebe na društvenoj karti. Ljudi se uglavnom uspoređuju s osobama unutar svog društvenog kruga (primjerice, više ćemo se uspoređivati u odnosu na kolege s posla ili fakulteta, nego što ćemo se uspoređivati s holivudskim glumcima). Ipak, pod utjecajem društvenih mreža, donekle se i ovaj aspekt usporedbe promijenio, pa su se mnogi danas skloni uspoređivati „virtualno“,  s osobama koje vide tek na društvenim mrežama.

Što je zavist

Ponekad u toj usporedbi možemo procijeniti da je netko drugi „u boljem položaju“ od nas, i u nama se može javiti osjećaj zavisti. Zavist je osjećaj nezadovoljstva i zamjeranja uzrokovan mišlju da netko drugi ima nešto što bismo i sami htjeli, a uglavnom se odnosi na posjed druge osobe, kvalitete ili sreću te osobe.

Zavist nastaje kada vlastita postignuća cijenimo manjima u odnosu na ona druge osobe. Ako na život gledamo kao na utrku (što je zapravo vrlo nekonstruktivan pogled koji može donijeti mnogo nezadovoljstva), onda bi predmet zavisti u toj utrci bio ispred nas, i javio bi se osjećaj ljutnje, tuge, zamjeranja, tjeskobe i općenito – neprihvaćanja takvog nesrazmjera.

Premda je zavist osjećaj koji nevoljko priznajemo, većina ga je doživjela nekad u životu. S dolaskom društvenih mreža na kojima svi prikazuju samo one najbolje elemente svoga života, putovanja, zabave i dobra raspoloženja, mnogi se pitaju – gdje ja griješim?

Kada je zavist „problematična“?

Neki psiholozi govore o dvije vrste zavisti – deprimirajućoj i hostilnoj. Deprimirajuća je ona vrsta zavisti gdje se, percipirajući nečiji uspjeh, osobe osjećaju loše jer svoja postignuća procjenjuju lošijima u odnosu na drugoga. Uspjeh druge osobe skloni su shvatiti osobno, kao svojevrsno ogledalo vlastitog neuspjeha.

Hostilna zavist je ona u kojoj se osjećamo ljutito zbog uspjeha druge osobe, smatrajući da je on produkt puke sreće, manipulacije, nepoštenja i slično te želimo da ta osoba ne uspije. Ova vrsta zavisti poznata je pod nazivom Schadenfreude, odnosno zluradost.

Možemo li „izliječiti“ zavist?

Kao prvi korak potrebno je zavist prihvatiti. Potrebno je osvijestiti da je ona, premda neugodna, posve uobičajena emocija. Nije pitanje hoćemo li doživjeti zavist ili nećemo, već što ćemo učiniti kada ju osjetimo?

• Identifikacija negativnih misli – da bismo prihvatili zavist, važno je osvijestiti da je ona prisutna u odnosu na neku osobu. Kada to učinite, zapitajte se, koje se misli javljaju kada razmišljam o uspjehu te osobe (primjerice, neuspješan/na sam, ja sam gubitnik/ca, ja to nikad neću imati…)? Na kojim životnim poljima se javlja zavist (primjerice, na polju posla, ali ne i na polju zdravlja)? Odgovori na ova pitanja dat će vam uvid u to na kojim životnim poljima možda želite poraditi.
• Identifikacija vlastitih snaga – također, vrijedi se zapitati, koje ja to vrline imam koje drugi u meni cijene i koje ja cijenim kod sebe? Koje dijelove sebe ne vidim jer ih blokira fokusiranost na drugu osobu? Što „dugujem“ sebi i drugima ponuditi s obzirom na vrline koje posjedujem?  Cilj ovih pitanja je vratiti fokus na sebe i na svoje snage, umjesto stalno se (negativno) uspoređivati s drugima.

Zavist kao motivator

Osim deprimirajuće i hostilne, postoji i benigna zavist. Benigna zavist je divljenje prema nečijim uspjesima i kvalitetama te ona posjeduje motivirajući kapacitet jer nas „tjera“ da se i mi okušamo u nečemu što bi nam moglo donijeti takav uspjeh.

Ona nas motivira da se zapitamo kako druga osoba postaje uspješna i što ja trebam napraviti da bih to postigao/la (npr. raditi vikendom, zdravo se hraniti, posvetiti više vremena nečemu itd.)?

Ovakvo promatranje zavisti, i odgovori na pitanja postavljena u tekstu mogli bi biti od pomoći u razumijevanju zavisti i transformiranju ovog neugodnog osjećaja u nešto što možete iskoristiti za vlastiti rast.

Izvori:

Leahy, R. (2015). Envy: Why we can’t stand it when other people succeed. Preuzeto 3.10. 2021 s : https://www.psychologytoday.com/intl/blog/anxiety-files/201510/envy