Naučite sve o iscjeliteljskoj snazi psihe

Smirili ste se na trenutak kako biste uživali u sunčevim zrakama koje vam miluju lice. Vaša beba iz kolica pruža ruke kako biste je podignuli, a povjerenje koje se odražava u njezinu osmijehu gotovo vam izmamljuje suze na oči. To su, u svakom slučaju, sretni trenuci! Međutim, znanstvenici danas smatraju da pozitivna raspoloženja koja stvaraju takvi trenuci mogu imati suptilan, ali ipak djelotvoran učinak na zdravlje.

Zdravstveno područje nazvano psihoneuroimunologija otkriva vezu između mozga i imunosnog, obrambenog sustava. Ispitivanja su pokazala da društveno aktivni ljudi i oni koji su u braku žive dulje nego manje aktivni, odvojeni, rastavljeni, kao i oni koji nisu u braku. Utvrđeno je da ljudi koji žive u sretnom braku imaju i jači imunosni sustav. Čini se da kontakti s drugim ljudima i razne društvene aktivnosti pridonose zdravlju i duljini života.

Podijeliti svoje osjećaje s drugim može biti od pomoći, to jest može imati i fizičke i psihičke koristi za onoga koji se ispovijeda, koji se otvara.

Optimizam je snažan zdravstveni faktor. Istraživanja su pokazala da oni koji su bili najpesimističniji u 20-im godinama su češće obolijevali od težih bolesti sa 40, 50 i 60 godina. Možda pesimisti postaju pasivni kada se suoče s oboljenjem te se ne brinu dovoljno o sebi.

Optimističan stav ima svoju vrijednost u borbi protiv bolesti. Ispitivanja žena s rakom dojke u uznapredovaloj fazi pokazala su da su najdulje nakon terapije preživjele, razumljivo, one koje više nisu imale simptome bolesti, ali istodobno su zadržale visok stupanj životnog veselja i zadovoljstva.

Ljubav tjera prehladu

Čak i u slučajevima znatno manje ozbiljnih oboljenja kao što je obična prehlada smatra se da postoji određena veza između bolesti i psiholoških faktora. U jednom je istraživanju uočeno da su pesimisti skloniji zaraziti se prehladom od drugih osoba. Zanimljivo, čak i osjet ljubavi, odnosno doživljaj ljubavnih osjećaja, kod nekih je ljudi rezultirao povećanim lučenjem u slini imunoglobulina A, kemijskog spoja koji štiti od infekcija dišnog sustava.

Znanstvenici su čvrsto dokazali da mozak i imunosni sustav međusobno komuniciraju kao i drugi sustavi u organizmu. Postoje stotine snažnih biokemijskih spojeva koji prenose poruke u oba smjera. Poznato je da mnogi od tih spojeva imaju jak učinak na raspoloženja i emocije te preko svog molekularnog sastava omogućavaju razumijevanje veze (za koju se već odavno pretpostavljalo da postoji) između stanja psihe i stanja zdravlja.

Danas je poznato da su monociti – imunosne stanice koje pomažu zacjeljivanje rana, obnovu tkiva i uništavanje bakterija – osjetljivi na neuropeptide, kemijske spojeve koji se stvaraju u mozgu. Začuđujuće, posebno velika koncentracija stanica koje luče neuropeptide nalazi se u dijelovima mozga koji kontroliraju emocije.

Relaksacija, motivacija i nada

Jedan od eksperimentalnih programa provedenih na Institutu za rak Sveučilišta u Pittsburghu pokazao je zanimljive rezultate. Voditelji programa fokusirali su se na pacijente oboljele od raka čija je bolest bila u fazi povlačenja. S obzirom na to da postoji velik rizik da će se rak ponovno pojaviti, cilj je programa bio pokušati psihološkim treninzima povećati otpornost bolesnika. Pacijenti su prošli program vježbi relaksacije i trening ne prihvaćanja poraza u borbi protiv bolesti koji je trajao dva mjeseca.

Cilj je bio podučiti pacijente kako se nositi s bolešću i učiniti ih optimističnijima. Znanstvenici su otkrili da su kod onih bolesnika koji su bili uključeni u program prirodne “stanice ubojice” (koje štite organizam od rasta tumora) bile aktivnije nego kod onih pacijenata koji su primili samo standardnu medicinsku skrb.

Što možemo naučiti od onih koji otkrivaju vrijednosti pozitivnih misli?

Nada i optimističan stav mogu poboljšati kvalitetu našeg života. Pred znanstvenicima je još izazov da utvrde može li nada stvarno utjecati na imunosni sustav. Brižljivo, sustavno istraživanje kako bi se odgonetnula veza između psiholoških faktora i imunosne funkcije možda će zahtijevati godine znanstvenog rada, no koristi će biti iznimno velike.

Dr. Mary Fletcher, direktorica laboratorija za kliničku imunologiju na Sveučilištu u Miamiju, izjavila je: ”Nalazimo se usred jedne revolucije.”