Heuristike – mentalni prečaci bez kojih život ne bi bio zamisliv

Ljudi svakodnevno donose na stotine odluka. Neke od njih, primjerice, hoću li danas obući košulju ili majicu, manje su važne, dok su druge, poput one koji fakultet ću upisati – važnije. U oba slučaja skloni smo odluke donositi na temelju heuristika. Heuristike u prosuđivanju su mentalni prečaci koje ljudi koriste da bi brže i efikasnije donijeli odluku.

Uzmimo maloprije spomenuti primjer s upisom fakulteta. Osobe prilikom te odluke najčešće ne rade popis svih fakulteta koji postoje, ne rade statističke analize i usporedbe s ostalim fakultetima, ne razgovaraju s profesorima, studentima i dekanima kako bi došli do jedinstvenog odgovora na pitanje koji je fakultet najbolji. Naprotiv, osobe koje upisuju fakultet najčešće suze izbor na nekoliko fakulteta koji im se čine u redu i odluku donesu tako da pročitaju osnovne informacije o njima. Tako koriste mentalne strategije i prečace koji im omogućuju donošenje najbolje odluke u razumno vrijeme čime štede svoju energiju i resurse.

Postoje mnoge heuristike, no mi ćemo se danas osvrnuti na one prvotno otkrivene od strane Kahnemana i Tverskoga 70-ih godina prošlog stoljeća, a to su heuristika dostupnosti, heuristika reprezentativnosti i heuristika pomaka s uporišta.

Heuristika dostupnosti

Ovaj mentalni prečac odnosi se na situacije kada odluke donosimo na temelju lakoće kojom se možemo nečega dosjetiti.

Primjerice, ako ste se nedavno posvađali s prijateljicom zbog kašnjenja, veća je vjerojatnost da ćete svoju prijateljicu okarakterizirati kao nepristojnu ili nemarnu, upravo zato što se možete dosjetiti više primjera u kojima je ona doista pokazala takvo ponašanje. Ipak, u ovim trenutcima zanemarujete sve one primjere u kojima je vaša prijateljica pokazala suprotna ponašanja (npr. kada je došla na vrijeme).

Heuristika reprezentativnosti

Ovim mentalnim prečacem karakteriziramo objekte ili osobe s obzirom na to koliko su slični tipičnom slučaju.

Primjerice, prilikom šetnje gradom, primijetimo obitelj u kojoj svi članovi imaju izrazito plavu kosu, svijetlog su tena i plavih očiju. Automatska pomisao, odnosno heuristika koja se javlja jest da ova obitelj dolazi iz neke od skandinavskih zemalja. Ipak, kolika je vjerojatnost da je to točno? Realno vrlo mala, jer je relativna zastupljenost Skandinavaca u Hrvatskoj mala. ipak, prema istraživanjima, u ovakvim situacijama skloni smo zanemariti informaciju o relativnoj zastupljenosti u korist heuristike reprezentativnosti.

Heuristika sidrenja

Kod ove heuristike, ljudi koriste neki broj ili vrijednost za koju onda vezuju svoj sud ili odluku.

Tipičan primjer ove heuristike događa se prilikom kupnje nekog proizvoda. Ulazak u prvi dućan i prva cijena koju vidimo često će nam poslužiti za uporište za daljnju odluku je li nešto skupo ili jeftino. Primjerice, ako uđemo u neki dućan i vidimo da je cijena sobne lampe 100 eura, vjerojatno ćemo u drugom dućanu cijenu sobnih lampi uspoređivati s početnom vrijednošću od 100 eura. Naravno, heuristika sidrenja ovdje se ne primjenjuje ako smo prethodno istražili tržište i uvjerili se koja je prosječna vrijednost sobnih lampi (tada donosimo sud na temelju kontroliranog razmišljanja).

Mentalni prečaci – korisni, ali ne u svim situacijama

Mentalnim prečacima ljudi se služe milijunima godina, a ovaj način donošenja odluka iznimno je učinkovit. Ipak, treba imati na umu da prilikom korištenja heuristika ne uzimamo u obzir sve informacije, mi se služimo djelićima informacija, stoga nas heuristike često mogu navesti na pogrešan zaključak i krive prosudbe.

Stoga je važno biti svjestan heuristika i načina na koji donosimo odluke jer je u određenim trenutcima nužno isključiti automatskog pilota, a uključiti kontrolirano i svjesno razmišljanje. Posebice je ovo važno u situacijama gdje nas automatsko razmišljanje može dovesti do krivih prosudbi s vrlo negativnim ishodima! Stoga je, u situacijama kad vam je jako važno da donesete ispravni zaključak, dobro uvažiti ono što nam „prvo padne na pamet“ (heuristike), ali i razmisliti o potencijalnim alternativama, konzultirati se sa stručnjacima u području, a tek onda donijeti (informiranu) odluku.