Emocionalno jedenje: utješni zalogaji koji su krivci za kilograme
Pitate se u kojoj su vezi emocije i prekomjerna težina? Pomislite li ponekad je li glad koju osjećate tjelesna ili emocionalna? Jedete li i kad niste gladni? Uvijek u blizini imate čokoladice i grickalice?
Emocije su signal koji nas upozorava da smo na neki način ugroženi i na osnovi njih potaknuti smo osmisliti strategiju pomoću koje ćemo riješiti postojeći problem. Osobe koje često pribjegavaju emocionalnom jedenju, možda imaju neodgovarajući način suočavanja sa stresom ili nedovoljno učinkovito rješavaju probleme s kojima se suočavaju.
Negativne emocije
Konzumiranje hrane kao odgovor na negativne emocije (nervoza, ljutnja, tuga, frustracija, dosada…) često vodi do povećanog unosa kalorija. Budući da svrha emocionalnog jedenja nije zadovoljiti glad, vrlo je vjerojatno da će osobe koje često jedu potaknute negativnim emocijama imati prekomjernu tjelesnu težinu. Tada je hrana svojevrsna utjeha, a ne način zadovoljavanja fiziološke potrebe gladi. No, da stvari ne bi bile jednostavne, odnos hrane i emocija je nerijetko dvosmjeran: jelu prethode negativne emocije, ali one se javljaju i kao rezultat neželjenog prejedanja.
Pokazalo se da osobe sklone emocionalnom jedenju otežano prepoznaju i opisuju vlastite emocije. Istražite svoje osjećaje i naučite se s njima nositi. Prepoznajte ljutnju, tugu, nezadovoljstvo, stres ili možda nisko samopoštovanje. I što je jednako važno ako ste skloni emocionalnom jedenju, osmislite primjerene načine nošenja s negativnim emocijama.
Izvježbajte emocionalnu inteligenciju i poboljšajte kvalitetu svog života
Ljudi se razlikuju s obzirom na sposobnost kojom mogu uspješno prepoznati osjećaje te se nositi s njima. Drugim riječima,...
SAZNAJTE VIŠEMjere samopomoći
Neki od načina za prevladavanje emocionalnog jedenja su:
- Organizirajte svoje obroke tijekom dana i kad jedete, budite toga svjesni. Nije dobro istodobno jesti i čitati novine, pisati izvještaj na poslu ili gledati TV. Takav scenarij obroka rezultirat će skorom potrebom za ponovnim unosom hrane.
- Uočite razliku između stvarne tjelesne gladi i emocionalnog jedenja. Je li glad koju osjećate tjelesna ili emocionalna? Ako ste nedavno jeli, vjerojatno niste tjelesno gladni. Uzimate li učestalo hranu zbog emocionalne potrebe, postoji mogućnost da s vremenom izgubite sposobnost prepoznavanja stvarne gladi.
- Otkrijte izvore nastanka želje za hranom. Ako i sami prepoznajete situacije u kojima su emocije razlog posezanja za hranom, pitajte se kako možete riješiti konkretan problem/situaciju, a da u to nije uključen i hladnjak. Osim toga, ako prepoznate emocionalni obrazac koji prethodi jedenju i ako ste motivirani, napravili ste prvi korak u procesu promjene.
- Ne držite u vidokrugu primamljivu hranu. Izbjegavajte u kući držati u “hranu za utjehu” za kojom posežete izvan obroka.
- Pojedite zdrav međuobrok kao npr. voće.
- I ne zaboravite da prehrambene navike djeca uče po vašem modelu.
A ako imate dojam da se unatoč najboljoj namjeri ne uspijevate nositi s emocionalnim jedenjem, ne libite se potražiti stučnu pomoć. Nikad nije prekasno.