Efekt zabranjenog voća: zašto nam je privlačnije ono što ne smijemo?

Svi znamo priču iz biblijske Knjige postanka: Eva nije mogla odoljeti zabranjenom voću sa stabla spoznaje dobra i zla, Adam je slijedio njezin primjer, a Bog ih je prokleo oboje (i spletkarošicu zmiju), protjeravši ih iz rajskog vrta. Izvan raja, u popularnoj kulturi, ova metafora odnosi se na sve grijehe. Većina je ljudi iskusila žudnju za nečim ili nekim zabranjenim: pizza s više sira dok ste na dijeti, nova partija pokera kad ste već u minusu, izlazak s osobom koje biste se trebali kloniti… Zašto čovjeka nešto više privlači ako mu je iz nekog razloga nedostupno?

Tumačenje psihologa

U psihologiji i ekonomiji, hipoteza o zabranjenom voću tvrdi da ono što ne smijemo imati ili raditi postaje poželjnije jer zabrane i upozorenja navode naš um da tome posveti više pažnje.

Saznanje da je nešto zabranjeno ili štetno pobuđuje našu radoznalost i prkos. Čak i ako želimo poštovati zabranu, nailazimo na zamku: što se više trudimo odustati od nekog cilja ili prestati maštati o njemu, to je on prisutniji u našim mislima.

Bračna nevjera

Istraživanja pokazuju da je dugotrajna i stabilna veza partnera koji se uzajamno vole i poštuju povoljna po zdravlje. No, u ljudskoj je prirodi pogledavati uokolo i tražiti povoljnije mogućnosti, pa onda i poželjnijeg partnera. Povećava li tradicionalna zabrana „švrljanja“ motivaciju za preljub? Studije koje su 2011. objavili Nathan DeWall i suradnici sa Sveučilišta u Kentuckyju potvrđuju tu pretpostavku.

Ako okolnosti ometaju pojedincu opažanje ili pristup privlačnoj osobi koja mu nije partner, ta osoba u njegovim očima postaje zabranjeno voće i samim time zanimljivija. U jednom je pokusu 42 studenata u ozbiljnoj vezi moralo na kompjuteru izvoditi određene radnje s dvjema slikama, od kojih je jedna  prikazivala privlačnu, a druga prosječnu osobu. Voditelji pokusa namjestili su zadatak tako da je polovica studenata četiri puta rjeđe vidjela privlačne osobe, dok je druga polovica jednak broj puta vidjela i privlačne i neprivlačne. U idućoj fazi pokusa, studenti su ispunili upitnik o zadovoljstvu svojom vezom i o pogledima na preljub. Grupa kojoj je pogled na privlačne osobe bio ograničen („djelomično zabranjen“) u odgovorima je iskazala manje zadovoljstva i privrženosti partneru od grupe kojoj slike privlačnih osoba nisu bile prikrivane.

U drugom, sličnom pokusu različita je skupina dobrovoljaca morala pokazati koliko se sjeća lica privlačnih i prosječnih osoba na slikama. Polovica studenata kojoj su češće prikazivane slike prosječnih osoba bolje je zapamtila lica privlačnih, dok kod druge polovice studenata nije bilo razlike u prisjećanju. Manja je dostupnost lijepih lica navela članove prve grupe da obrate na njih veću pažnju. Prema istraživačima, sudionici su shvatili ograničenje broja prikaza ljepših lica kao oblik zabrane, što ih je potaknulo da se jače fokusiraju na njih.

Mladi najlakše „padaju“ na zabrane

Prekomjerno pušenje, pijenje i gledanje pornografije obično su najizraženiji u skupinama za koje su te aktivnosti protuzakonite ili proglašene nemoralnima. Efekt zabranjenog voća dobro je poznat trgovcima, koji ga iskorištavaju pri reklamiranju svojih proizvoda i usluga. Isticanje pušenja i pijenja kao opasnih aktivnosti rezerviranih za odrasle povećava privlačnost cigareta i alkohola proizvoda među tinejdžerima, a ograničenje kalorične hrane potiče apetit prema njoj kod djece. 

Marketinško izvješće kompanije Imperial Tobacco iz 1977. godine navodi: „Jedan je od mamaca sama činjenica da su cigarete zabranjeno voće. Za adolescenta koji se želi osjećati drugačijim od vršnjaka, dovoljno starim da zanemari autoritet i dovoljno samostalnim u odlučivanju, što je bolje od cigarete? To nije samo uvlačenje dima. To je poruka, zločesta pustolovina, životna prekretnica.“

Oko 32% američkih studenata mlađih od 21 godinu teški su konzumenti alkohola, dok je takvih samo 24% među studentima koji su dosegli dob za zakonitu konzumaciju alkohola. To navodi na zaključak da piće gubi dio čari kad prestane biti ilegalno. Navodi li viša dobna granica za pijenje veći broj mladih da se okrenu alkoholu, bilo iz radoznalosti ili prkosa?

Zabranjeno je i slađe…

Mnogi znaju iz iskustva da zabrana ili upozorenja na štetnost potiču apetit prema kaloričnoj hrani. Istraživanja su potvrdila taj fenomen kod djece.

U jednom istraživanju, djeci su dana po dva različita slatkiša, uz dopuštenje da ih odmah pojedu. Nešto kasnije također su im ponuđena dva slatkiša, no samo jedan je bio za jelo, dok je drugi morao ostati spremljen u prozirnoj kutiji. Nakon nekog vremena, opet je svako dijete dobilo po dva slatkiša da ih odmah pojede. Ovom su prilikom djeca smazala onu vrstu slatkiša koja im je u prethodnom koraku bila zabranjena, dok su ignorirala drugi slatkiš, koji im je svaki put bio dopušten.

I druge su studije otkrile da ograničenje pojedinih namirnica povećava njihovu privlačnost u dječjim očima.

Zabrane su ponekad ipak nužne

Unatoč efektu zabranjenog voća, skidanje zabrana i ograničenja u mnogim bi slučajevima dovelo do štetnih posljedica. Viša dobna granica za legalno pijenje alkohola smanjuje stopu prometnih nesreća kod mladih. I stopa kriminalnih djela sigurno bi bila niža nego kad bi ista djela bila proglašena zakonitima.

Ako kršenje zabrane povlači ozbiljne kazne, mnogi će odustati od zabranjene radnje iako su obuzeti povećanom žudnjom.