Čim prije tim bolje: Prepoznajte emocionalno nasilje i prekinite vezu

U partnerskim odnosima, namjera da se nekome nanese fizička bol je često očigledna, za razliku od namjere nanošenja emocionalne boli, koja se nerijetko maskira u brigu za drugu stranu (rečenicama poput: “Ja znam što je najbolje za tebe”, ili  “Kad si već nesposoban/na da to učiniš sama, ja se moram brinuti za tebe”).

Emocionalno nasilje je jako teško prepoznati, jer nema vidljivih vanjskih povreda, a kao što smo rekli, nasilnik/ca gotovo nikad neće priznati da namjerno uzrokuje patnju svom partneru. On ili ona se, štoviše, u ekstremnim slučajevima može poslužiti vrstom manipulacije koja je u američkoj kulturi dobila ima “gaslighting” (po drami “Gas Light” – “Plinsko svjetlo” – a kasnije i filmu s Ingrid Bergman u glavnoj ulozi). Kod “gaslightinga”, nasilnik/ca uvjerava svog partnera/icu kako ono što žrtva misli da zna zapravo nije ispravno, navodeći ih da posumnjaju u svoje spoznaje, u svoja sjećanja, percepciju, pa čak i u sebe same i svoj razum.

Jako važno tražiti podršku i pomoć osoba od povjerenja ili stručnjaka, npr. psihoterapeuta, koji će pomoći jasnije sagledati cijelu sliku i ponuditi podršku

Primjerice, partner koji je emocionalno nasilan može uvjeravati ovog drugog kako on uopće nije emocionalno grub, već kako je žrtva to umislila radi xy razloga. Također će pritom ciljati na razloge koji će umanjiti osjećaj vlastite vrijednosti žrtve. Primjerice, on može reći: “Boli me kada mi kažeš da sam te danas napao preko telefona. Nikad ne bih takvo nešto napravio, ti si samo preosjetljiva. Trebala bi poraditi na tome, počinjem se brinuti za tebe”. Zbog svega rečenog, nasilje uzrokuje duboke skrivene ožiljke koji se nakon nekog vremena počinju očitovati u manjku samopouzdanja, sumnji u sebe i svoju prosudbu, u promjeni ponašanja i osjećaja. Budući da su posljedice emocionalnog nasilja u vezama toliko duboke i bolne, važno ga je znati prepoznati, kako bi osoba mogla na vrijeme mogli reagirati.

Česti postupci nasilnika

U dugotrajnim partnerskim odnosima, većina nas se našla u nekoj vrsti svađe ili neslaganja s partnerom, što je ponekad znalo rezultirati i međusobnim optužbama i uvredama radi kojih nam je kasnije bilo žao. 

Međutim, razlika između toga  i emocionalnog nasilja u vezi jest ta što nasilna veza podrazumijeva da jedna strana pokušava dominirati nad drugom. Nasilnik se obično želi osjećati superiorno, dominirati nad partnerom. Iako se ne koristi fizičkim napadom, verbalnu i neverbalnu komunikaciju koristi kao boksačku arenu u kojoj napad ne započinje šakama, već riječima i gestama. Krajnji cilj takve komunikacije nije međusobno razumijevanje i razmjena informacija, ideja, već pobjeda u tom zamišljenom verbalnom dvoboju. Neki emocionalni nasilnici partnera će kažnjavati riječima (primjerice izjavama “Ti ništa ne vrijediš”, “Beskoristan/sna si”, “Glup/a si”), neki šutnjom i ignoriranjem, a neki objema metodama naizmjenično. Najčešće kod njih vrijedi ona: “Ili će biti po mome, ili neće biti nikako”.

>>Nered koji se godinama skupljao u nama sigurno se ne može riješiti u jednom danu. Zato je dobro, kao i kod čišćenja kuće, odlučiti koji su nam prioriteti. Možda ne možemo odmah počistiti sav emocionalni stres, ali možemo krenuti s jednostavnijim stvarima<<

Kako prepoznati emocionalno nasilje?

Postoji puno načina na koje se emocionalno nasilje u vezama može očitovati. Neki od načina su kontrolirajuća ponašanja (kontroliranje gdje partner ide, s kim razgovara, špijuniranje, kontroliranje stvari, kreditnih kartica partnera i sl.). Neki od načina su suptilni verbalni napadi, poput ciničnih komentara na račun partnera, omalovažavanja (koje ne mora uvijek biti deranje, ponekad to mogu biti i okrutne šale na račun partnera izrečene tobože ugodnim tonom), protivljenje svemu što partner kaže i umanjivanje važnosti rečenog, prekidanje partnera rečenicama poput: “Šuti i nemoj se više sramotiti.”, te pasivna agresija.

Ponekad je emocionalno nasilje vezano za otvorene verbalne napade, poput urlanja, okrivljavanja za sve, govorenja pogrdnih stvari na račun partnera, optuživanja i prijetnji. Sva ova ponašanja uzrokuju veliku štetu samopouzdanju i psihičkom zdravlju pojedinca. Stoga ih je važno osvijestiti ako se događaju, i adekvatno reagirati. To ponekad može biti jako teško, jer zarobljena u takvoj nezdravoj vezi osoba, kao što smo napisali, može početi sumnjati u svoj pojam realnosti. Stoga je jako važno tražiti podršku i pomoć osoba od povjerenja ili stručnjaka, npr. psihoterapeuta, koji će pomoći jasnije sagledati cijelu sliku i ponuditi podršku.