Česta pojava: Što su napadi panike i kako se nositi s njima?

Bilo je to još jedno uobičajeno jutro na američkoj televizijskoj postaji ABC. Voditelj Dan Harris uživo se javljao s najnovijim vijestima u emisiji Dobro jutro Amerika koju je te, 2004. godine, pratilo preko pet milijuna ljudi. U jednom trenutku, dok je čitao novosti o tadašnjim medicinskim dostignućima u borbi protiv raka, Dan Harris doživio je, kako je kasnije izjavio, “raspad sistema”.

“Srce mi se uzlupalo, pluća su otkazala poslušnost, dlanovi su se počeli znojiti, grlo se osušilo, nisam mogao disati”, rekao je Harris u kasnijim intervjuima. Javljanje uživo završio je prije vremena i što je profesionalnije mogao, ali u tom trenutku, bilo mu je jasno da je upravo pred pet milijuna ljudi doživio najgori napad panike u svom životu.

Općenito, u rješavanju paničnih napada učinkovitom se pokazala psihoterapija, a pogotovo pravac pod nazivom kognitivno-bihevioralna terapija

Što je napad panike?

Napad panike podrazumijeva javljanje iznenadnog i često neobjašnjivog skupa simptoma poput lupanja srca, boli u grudima, otežanog disanja i osjećaja gušenja, mučnine, vrtoglavice, znojenja i drhtanja, snažne nelagode i krajnjeg straha, a ponekad se može javiti osjećaj nestvarnosti, odvojenosti od okoline i svojeg tijela.

Kada se prvi puta javi, osoba može biti uvjerena da doživljava moždani ili srčan udar te tražiti pomoć liječnika i hitne pomoći. Međutim, važno je naglasiti da panični napadi, iako izrazito neugodni, nisu opasni (naravno, liječnik treba utvrditi da se doista radi o paničnom napadu, a ne nečemu drugom). Obično traju desetak minuta, tipično u odsutnosti bilo kakve fizičke prijetnje za pojedinca. Ipak, osoba ima osjećaj da joj se nešto strašno događa upravo u tom trenutku. Biološki mehanizmi se uzburkaju, kao da se radi o fizičkoj opasnosti, te se tijelo “ubaci” u alarmantno stanje.

Vrste napada panike

Panični napadi mogu biti situacijski, kada su vezani uz specifične situacije koje u osobi izazivaju tjeskobu. Primjerice, britanski glumac Hugh Grant u jednom trenutku u karijeri gotovo je odustao od glume jer mu je kamera izazivala ogromnu tjeskobu zbog koje bi se, kako je Grant izjavljivao u intervjuima, javljali napadi panike. “Sve bi išlo glatko, scena bi bila potpuno jednostavna, ali, odjednom bi se niotkuda javili panični napadi, a ja se ne bih više mogao prisjetiti teksta”, rekao je za medije slavni glumac.

U drugom slučaju riječ je o spontanim paničnim napadima, koji se događaju u naizgled benignim situacijama, npr. dok se osoba odmara, dok sjedi s prijateljima na kavi, ili, kako je vidljivo iz uvodnog primjera, dok na radnom mjestu obavlja uobičajene aktivnosti.

>>O mindfulness tehnikama, odnosno vježbanju bivanja u trenutku već se dosta govori. No, što je mindfulness i kako ga možemo praktično koristiti u svakodnevnom životu?<<

Što poduzeti?

Panični napadi se kod ljudi često javljaju, češće nego što mislimo (prema MSD medicinskom priručniku za pacijente, napadi panike pojavljuju se svake godine u više od trećine odraslih!). Premda su tako česti, kod osoba izazivaju veliku patnju, a nerijetko i strah od etiketiranja okoline, pa može proći dosta vremena dok osoba ne odluči potražiti stručnu pomoć.

A pomoći ima. Voditelj Dan Harris, čiji smo slučaj spomenuli na početku teksta, istraživanjem je spoznao da napadi panike nisu tek puki skup neugodnih bioloških simptoma, već da su također i psihološke prirode. U slučaju Dana Harrisa, taj psihološki moment bio je dugogodišnje slušanje svojeg “unutarnjeg kritičara”, koji ga je uvijek tjerao do krajnjih granica perfekcionizma, uz stalni strah da nikad nije dovoljno dobar.

Općenito, u rješavanju paničnih napada učinkovitom se pokazala psihoterapija, a pogotovo pravac pod nazivom kognitivno-bihevioralna terapija. Ova vrsta terapije osim što pojedincu pomaže da se pomoću različitih tehnika nosi s biološkim simptomima paničnog napada, skreće pažnju i na važnost razrješavanja unutarnjih, psiholoških procesa, kao i na ponašanja koja su mu prethodila. Iako nisu opasni za zdravlje, napadi pnike znatno narušavaju kvalitetu života, stoga, ako ih proživljavate, nemojte čekati sljedeći već se obratite psihoterapeutu za pomoć.