Boljka zvana otezanje: „Što možeš danas, ostavi za sutra“

Ne ostavljaj za sutra ono što možeš napraviti danas, poznata je izreka kojom su bake i djedovi poticali unuke koji su zabušavali s učenjem i zadaćama. Međutim, geslo kojim se rukovodi oko petine naših sugrađana glasi, „odgodi za sutra ono što bi mogao napraviti danas.“

Dok ekstremno odugovlačenje upropaštava mnoge planove, umjereno je navodno znak kreativnosti. „Blago“ otezanje omogućuje pojedincu iznalaženje originalnih rješenja unutar zadanog roka, makar u zadnji tren.

Tko su „otezala“?

Klasično „otezalo“ kasni na svim životnim područjima – u obavljanju posla, plaćanju računa, podnošenju porezne prijave, rezerviranju prijevoza i smještaja, predavanju narudžbe, odlasku na sastanak. Otezala aktivno traže zanimacije koje će ih odvući od posla ili im pružiti opravdanje zašto se nisu posvetili obavezama. Zadnjih petnaestak godina društvene su mreže izrasle u vrhunski magnet za preusmjeravanje pažnje s obaveza.

Istraživanja pokazuju da su obrazovaniji radnici skloniji odugovlačenju od manje obrazovanih te da radnik tim više oteže, čim više je kvalificiraniji.

Tri tipa “otezala”

Amerikanac Joseph Ferrari i Kanađanin Timothy Pychyl, psiholozi i specijalisti za odugovlačenje i otezanje, raspoznaju tri tipa otezala.

• Prvi je adrenalinski tip koji se ne može pokrenuti bez injekcije stresnih hormona, pa čeka da upadne u vremenski tjesnac ili da ga nadređeni podsjeti na približavanje roka.
• Drugi je tip neodlučan. Odugovlači jer nije sposoban zaključiti što bi za njega bilo bolje – prionuti na određen zadatak, odgoditi ga ili odustati od njega. Odugovlačenjem dobiva na vremenu kako bi sagledao posljedice svakog mogućeg poteza i donio najpovoljniju odluku.
• Treći tip oteže pod utjecajem anksioznog ili depresivnog poremećaja koji oduzimaju energiju, oslabljuju koncentraciju i pune um strahom. Iako u načelu zna što bi i kad trebao poduzeti, ovaj se tip suzdržava od započinjanja rada iz straha od neuspjeha ili podsmijeha i kritika koje bi u tom slučaju pretrpio. Neki pripadnici ovog tipa otežu i prekoračuju rok jer im je draže biti na glasu kao lijenčine, nego kao nesposobnjakovići.

Umjereno otezanje poboljšava rezultate

Izvjesno je, međutim, da postoji i poželjan stil otezanja. Tko se žuri obaviti posao, često ga napravi neprecizno ili površno. Tko radi sporo, neće ga dovršiti na vrijeme. Tajna je uspjeha, dakle, u pronalasku prave mjere.

Onaj tko shvaća rokove za dovršenje zadatka donekle ležerno daje si više vremena za aktiviranje kreativnih potencijala i kvalitetnije, a još uvijek pravovremeno obavljanje zadatka.

Američki organizacijski psiholog Adam Grant, jedan od poštovatelja umjerenog odugovlačenja, tvrdi da ta osobina oduvijek krasi mislioce i vizionare. Po njegovom zapažanju, osobito talentirani ljudi znaju da si smiju dopustiti malo gubljenja vremena jer će im to probuditi kreativnost, ali znaju i kad je vrijeme za prelazak na ozbiljan rad.

Prva ideja nije nikad najbolja, veli Grant. Potrebno je sagledati situaciju, proučiti teren koji je pred nama i smisliti napredniju ideju. A to zahtijeva vremena. Prije završnog juriša potrebno je pustiti ideje da sazrijevaju, makar to trajalo danima, ali ne toliko dugo da čitav posao zbog kašnjenja propadne.

Tri ideje kako suzbiti otezanje

Sad smo vam dali odličnu ispriku za iduću priliku kad vam prigovore zbog besposličarenja. Ako ste pak među onima kojima odugovlačenje pravi štetu, evo nekoliko ideja za suzbijanje te loše osobine:

• Započnite obavljati zadatak, napravite prvi korak. Vjerojatno ćete brzo zaključiti da je zadatak lakši i ugodniji nego što je izgledao ranije. A kad ste već napravili prvi korak, ne želite da je to bilo uzalud.
• Uklonite sve što vam odvlači pažnju. Odložite telefone, daljinski i časopise u drugu prostoriju da vam izazovi ne budu pred očima. Ili iskušajte drugi radni prostor. Mogli biste otkriti mjesto na kojemu ste nadahnutiji za rad.
• Prepoznajte dublji uzrok odugovlačenja. Je li problem samo u vašoj lošoj organizaciji, ili vas sputava strah od neuspjeha i kritike, ili ste prečesto u sumornom raspoloženju, lišeni energije i motiva? Ako je nešto od ovog potonjeg, možda imate anksioznost ili depresiju, a za njih postoje terapije.