Blagodati dječje duše: zašto se i odrasli trebaju igrati

Kad netko spomene igru, vjerojatno su vam prva asocijacija djeca u slobodnoj igri, neopterećena očekivanjima, potpuno uronjena u aktivnost u kojoj se nalaze. Možda se u tim trenutcima prisjetite sebe dok ste bili dijete, prisjetite se igara s lutkama, autićima, izgradnje dvoraca od pijeska, nizanja kutija koje su „glumile“ kuhinje, urede ili doktorske ordinacije.

No, možete li se prisjetiti kada ste se posljednji put igrali – u odrasloj dobi?

U posljednjih nekoliko desetljeća provedeno je mnogo znanstvenih istraživanja o dobrobitima igre u odrasloj dobi. Igra je prirodan način komunikacije i predstavlja nevjerojatno učinkovito „sučelje“ za učenje, generiranje novih ideja, ali također predstavlja i učinkovit način nošenja sa stresom čime doprinosimo svojem zdravlju.

Igra u odrasloj dobi – što je to?

Igru u odrasloj dobi možemo promatrati više kao mentalno stanje u kojemu obavljamo neku aktivnost, a manje kao samu aktivnost. Drugim riječima, zaigranost koju osjećamo dok nešto radimo, intrinzičnu, odnosno unutarnju motivaciju, onu koja nije nametnuta vanjskim faktorima ili „moranjima“.

Jedan od načina na koji možemo promatrati igru u odrasloj dobi jest da ju povežemo s konceptom flow stanja, koje je opisao poznati mađarsko-američki psiholog Mihaly Csikszentmihalyi.

Očaravajuća obuzetost

Flow stanje, koje prevodimo kao očaravajuća obuzetost, Mihaly Csikszentmihalyi opisao je kao stanje potpune uronjenosti u neku aktivnost u kojoj smo veoma vješti. Kako navodi  Csikszentmihalyi u svojoj knjizi „Beyond boredom and anxiety“, flow je stanje vrhunskog užitka, energičnog fokusa i kreativne koncentracije doživljene kod odraslih ljudi u igri, a predstavlja visoko kreativni pristup životu.

Zamislite situaciju u kojoj radite nešto u čemu uživate i u čemu ste izvrsni, primjerice plivanje. Nalazite se u sadašnjem trenutku, osjećate mišiće koji rade, pravilno izvodite pokrete bez ikakvog opterećenja i svjesnog napora, osjećate vodu na koži, a kad završite s plivanjem, niste niti svjesni koliko ste točno vremena proveli u vodi. To je jedan primjer flow-a.

U trenutcima kada smo u flowu, potpuno smo fokusirani na aktivnost koju obavljamo; vrijeme leti, imamo osjećaj da svoje vještine upotrebljavamo s lakoćom. Slično djeci u slobodnoj igri, zar ne?

Istraživanja pokazuju da flow stanje ima mnoge dobrobiti, poput osjećaja sreće, veće razine kreativnosti, veće emocionalne regulacije…

Igra je dobra za zdravlje

Međutim, flow stanje nije jedini način za uvođenje igre u svakodnevicu. Igrati se možemo i dok obavljamo neke aktivnosti u kojima nismo izvrsni, primjerice dok vježbamo, treniramo neki sport, družimo se s prijateljima, rješavamo križaljku na putu za posao, dok kuhamo, uređujemo interijer našega doma. Jedino što je pritom važno jest da u toj aktivnosti uživamo i da smo putem nje (poput djece) uronjeni u sadašnji trenutak.

Igra je važna za naše mentalno, ali i fizičko blagostanje. Dok se igramo, često se smijemo, čime se (između ostalog) luče hormoni poput endorfina kojeg vezujemo uz radost i dobro raspoloženje. Bavljenje aktivnostima koje nas opuštaju i zabavljaju svakako smanjuje i stres nakupljen tijekom dana, a ako te aktivnosti uključuju i fizičku dimenziju (na primjer vježbanje), zdravstvena dobrobit je neupitna.

Zaključno, u starijoj odrasloj dobi, igra, osobito ona koja uključuje društvenu aktivnost, je vrlo važna jer, prema američkom Nacionalnom institutu za starenje, smanjuje rizik za depresiju, poboljšava mentalno zdravlje i smanjuje rizik od demencije.

Stoga, možemo reći kako igra u odrasloj dobi za naše zdravlje nije samo poželjna, već i nužna.