Blagdani ne moraju sve usrećivati: blagdanska tjeskoba i blagdanski blues

Kraći dani, niže temperature te početak jeseni i zime mogu izazvati loše raspoloženje, manjak motivacije, gubitak interesa i umor. Zajedno s praznicima, neki se mogu osjećati još više pod stresom i premoreni te imaju tendenciju spavati manje i jesti više, što rezultira neželjenim debljanjem. Društvena okupljanja, financijski teret kupnje darova i pritisak da se osjećate svečano kada ste zapravo depresivnog raspoloženja, mogu izazvati blagdansku tjeskobu. Prema studijama, otprilike 40% odraslih prožeto je socijalnom anksioznošću oko blagdana te se mnogi okreću hrani i alkoholu kao mehanizmima za suočavanje, što može rezultirati silaznom spiralom. Ili što je s onima koji vole praznike, pa osjećaju tugu i simptome slične depresiji nakon završetka praznika?

Blagdanska anksioznost, sezonski afektivni poremećaj i blagdanski blues, mogu oponašati znakove i simptome depresije i važno je znati razliku kako biste znali kada potražiti stručnu pomoć.

Sezonski afektivni poremećaj

„Zimski blues“, odnosno sezonski afektivni poremećaj, počinje postajati vidljiv u jesen, zimi je na vrhuncu te polako nestaje u proljeće. Više je prisutan među stanovnicima koji žive na sjeverozapadu i sjeveroistoku Tihog oceana gdje je nebo sivo četiri do šest mjeseci u godini. Zasebne dijagnoze sezonskog afektivnog poremećaja kao takvog u DSM-V ili MKB-10 (važećim klasifikacijskim sustavima) nema, pisali smo i na našem portalu. U MKB-10, ovaj je poremećaj opisan pod dijagnozom „Ostali depresivni poremećaji“, a da bi se postavila dijagnoza, mora zadovoljavati kriterije depresivne epizode.

Iako je obično češći u jesen i zimu (zimski sezonski afektivni poremećaj), poremećaj se može pojaviti i tijekom proljeća i ljeta (proljetni sezonski afektivni poremećaj). No početkom zime se najčešće javlja i često je karakteriziran atipičnim simptomima depresije uključujući:

• hipersomniju (prekomjerno dugo spavanje),
• povećan apetit i
• žudnju za ugljikohidratima.

S druge strane, proljetno/ljetni sezonski afektivni poremećaj također se viđa i češće je povezan s tipičnim simptomima depresije, uključujući:

• nesanicu i
• gubitak apetita.

Kako se zimski blues razlikuje od depresije?

Depresija je klinički poremećaj raspoloženja koji postoji u DSM-V te pogađa djecu i odrasle tijekom cijele godine. Da bi se postavila dijagnoza, simptomi depresije moraju biti prisutni najmanje dva tjedna i nisu u korelaciji s godišnjim dobima ili promjenom temperature.

Dodatno, simptomi depresije uzrokuju očitu poteškoću u socijalnom i profesionalnom funkcioniranju:

• poremećaj spavanja,
• gubitak interesa za aktivnosti,
• osjećaj krivnje,
• gubitak energije,
• poteškoće s koncentracijom,
• promjena apetita,
• psihomotorna agitacija (izraziti nemir),
• tuga,
• suicidalne misli.

A što je blagdanski blues?

Iščekivanje i uzbuđenje koje se osjeća tijekom blagdanskog razdoblja, često ustupa mjesto određenom stupnju razočaranja i tuge po završetku blagdana. Iako neće svi iskusiti ove osjećaje, te su emocije obično poznate kao „blagdanski blues“. Neki pojedinci mogu osjetiti olakšanje jer su praznici gotovi i spremni su nastaviti dalje, ali za druge je blagdanski blues pravo neugodno iskustvo koje čak može potaknuti emocije poput depresije, tjeskobe i opće nelagode.

Prepoznavanje razlike između blagdanskog bluesa, sezonskog afektivnog poremećaja, blagdanske anksioznosti i kliničke depresije može, nadamo se, pomoći pojedincu da potraži stručnu pomoć pravovremeno. Naime, klinička depresija zahtijeva stručno liječenje, dok će ostali poremećaji nestati nakon što prođe određeno doba godine koje predstavlja „okidač“. Pa čak i ako ste „samo“ tužni i bezvoljni te vas takvo vaše raspoloženje brine, ne ustručavajte se tražiti stručni savjet. Ponekad je blagotvorno i dovoljno podijeliti svoju brigu te čuti da ima i drugih kojima blagdani nisu najsretnije doba godine.

Korišten izvor: Discovery Mood and Anxiety Program